Sve što je neophodno da znate o najvažnijem vitaminu u doba korone
Da bismo popravili opšte stanje organizma, pogotovo u hladnim danima kada i pored aktuelene pandemije korona virusa, vladaju i drugi respiratorni virusi, neophpdno je da pojačamo unos vitamina i minerala. Vitamin o kojem se sada najviše priča i koji snažno podiže odbrambeni sistem našeg organizma, a kako se ispostavilo, pokazao se i kao moćno sredstvo u prevenciji pojave težih oblika kovida-19, jeste vitamin D.
ZAŠTO JE VAŽAN?
Vitamin D vrlo je bitan jer ma ulogu u gotovo svim "važnim" telesnim funkcijama. Ozbiljan nedostatak ovog vitamina (manje od 12 nanograma po mililitru krvi ili manje) može da dovede do ozbiljnih i bolnih deformacija kostiju kod dece i odraslih. Utvrđeno je da manjak ovog vitamina može da se poveže sa kardiovaskularnim bolestima, dijabetesom tipa 2, nekim tipovima raka, ali i težom kliničkom slikom kod obolelih od kovida.
"Mnoga istraživanja govore u prilog tome da je on jedan od veoma važnih 'lijekova' koji se uzimaju za mnoge bolesti. Preko 5.000 istraživanja je pokazalo da može pomoći za preko 1.000 zdravstvenih poremećaja", objasnio je prof dr Momčilo Matić, doktor prirodne medicine.
VITAMIN D I KORONA
Sprovedena studija na Univerzitetu u Hohenhajmu je utvrdila da postoji veza između manjka ovog vitamina i ozbiljnijih oblika kovida-19.
"Postoji dosta dokaza da bolesti poput hipertenzije, dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i metaboličkog sindroma mogu da se povežu sa manjkom vitamina D. Ovi komorbiditeti, zajedno sa nedostatkom vitamina D, povećavaju rizik od ozbiljnih komplikacija izazvanih korona virusom", saopštili su naučnici ovog univerziteta.
Ovu teoriju podržava i dr Borislav Kamenov koji je u razgovoru za MONDO otkrio kako na najbolji načim možemo da pomognemo sebi i osnažimo imunitet. Kako kaže, važni su vitamin C i cink, ali ključna uloga pripada "sunčevom vitaminu".
"Vitamin D ubija virus. Stvara ga sunce, a može se naći i u ribama, ribljem ulju. Ono što predstavlja problem sa ovim vitaminom jeste velika njegova ’potrošnja’, tada izlaganje suncu nije dovoljno. U Indoneziji je rađena studija gdje su ispitali 100 pacijenata koje imaju normalne vrijednosti vitamina D i 100 pacijenata koji imaju deficit. Kod prvih se razvila vrlo blaga slika infekcije korona virusom, a kod drugih 100 je bila ozbiljna. I to je pokazalo da je vitamin D vrlo važan", istakao je imunolog iz Leskovca.
GDJE GA NAJVIŠE IMA?
Opšte je poznato da ovaj nutrijent proizvodi sunce, ali kako ga obezbediti organizmu u jesen i zimu, kada sunca nema? Koje su to namirnice koje obiluju ovom bitnom hranljivom materijom?
"Ishrana je siromašna vitaminom D3", kaže specijalista pedijatrije dr Hibnijeta Apuk i dodaje:
"Može se uneti putem masnih riba, kao što su losos i tunjevina. Džigerica, goveđa, žumance i sir ga imaju u jako malim količinama. Organizam mora samog sebe da opskrbi preko sinteze iz sunčevih zraka, preko kože."
KO TREBA DA GA UZIMA?
Postoje kategorije koje su jako ugrožene, najprije novorođenčad, one nemaju uopšte ovaj vitamin. Po svim propisima dobijaju 400 internacionalnih jedinica D vitamina svakodnevno do navršene prve godine. Trudnice i dojilje imaju velike potrebe, potreban je i njima i fetusu. Stariji ljudi preko 50. godine, ne sintetišu ga tako dobro pod dejstvom sunca, koža je tanja i drugačije građe u odnosu na mlađe ljude, plus oni borave duže u zatvorenom prostoru, dakle, lišeni su sunčevih zraka.
Da li se ovaj suplement prporučuje djeci i ukoliko treba da ga uzimaju, objasnio je dr Srđa Janković.
"Za djecu se savjetuje vitamin D, ali u preporučenoj dozi i u dogovoru sa pedijatrom. I nama su bake davale riblje ulje. Cink, ako dijete ima problem sa imunskim sistemom, ne na svoju ruku, u konsultaciji sa pedijatrom", kaže dr Janković.
KOLIKO SE PREPORUČUJE I U KOM OBLIKU
Preporučeni unos u literaturi varira, od malih do velikih količina, pa je doktorka Apuk dala primjer i svoju procenu
"Jedni kažu da je 400 jedinica dovoljna količina i za djecu, i za odrasle, ali klinika Majo kaže 2.000 internacionalnih jedinica na dnevnom nivou. Između 1.000 i 2.000 bi trebalo da bude unos," rekla je dr Hibnijeta Apuk.
"Način života savremenog čoveka ne obezbjeđuje uslove za prirodno sintetisanje, onda se mora pribeći preparatima. Sprejevi, kapi, kapsule i tablete su dostupni. Postoji u kombinaciji sa drugim preparatima, vitaminom A ili K, što ja lično ne prihvatam da je dobro rješenje, jer ako organizmu nedostaje neka materija, ona nije u proporciji sa još nekom. Trebalo bi vitamin D uzimati zasebno", rekla je dr Apuk.
MOŽE LI DA SE PRETERA SA UNOSOM?
Imunolog Borislav Kamenov smatra da vitamin D treba da se pije tokom cijele zime i da "ne možemo da se predoziramo njime", a preporuka je i da se kombinuje sa probioticima.
"Vitamin D treba kombinovati sa probioticima kako bi se popravila crevna flora. Treba dodavati cink i selen, folnu kiselinu. To su vrlo važni sastojci koji popravljaju stanje imunskog sistema", kaže i napominje da ih treba uzimati tokom cijele zime.
(mondo.rs)