Već je poznato da su grickalice jedan od uzroka gojaznosti i često nas savjetuju da umjesto njih jedemo one prirodne, kao što su lješnik, kikiriki...
Grickanje je loša navika i često je uzrok gojaznosti, a povećava i rizik od kardiovaskularnih oboljenja i dijabetesa. Konzumiranjem grickalica, slanih i slatkih, unosi se dosta zasićenih masnih kiselina, zbog čega ove proizvode ne treba često jesti.
Treba ih posmatrati kao manji obrok, ali nikako ne bi trebalo da budu zamjena za glavni obrok, jer na taj način stvaramo loše nutritivne navike i unosimo u organizam previše masti, soli i šećera, kaže nutricionista Ljubiša Knežević za Politikin „Potrošač".
Zdrave grickalice, kao što su lješnik, orah, badem, kikiriki, indijski i brazilski orah, pistaći, spadaju u grupu jezgrastog voća. Glavna karakteristika ove grupe jeste to da sadrži minimalnu količinu vode - od tri do osam odsto. Zbog takvog sastava, masti i ugljenih hidrata koje sadrži, ovo voće ima visoku energetsku vrijednost - od 500 do 700 kalorija.
U mastima, odnosno ulju, preovlađuju nezasićene masne kiseline, dok je zasićenih masnih kiselina znatno manje. Sadrže omega tri masne kiseline, koje smanjuju rizik od srčanih oboljenja – snižava loš, a povećava dobar holesterol.
Jezgrasto voće daje kiselu reakciju krvi i mokraće zbog visokog sadržaja fosfora, a niskog sadržaja kalijuma. Da bi se sastojci dobro iskoristili i umanjio se njihov acidirajući efekat, najbolje je jesti ih same ili u kombinaciji sa voćem i povrćem, a nikako sa proteinskim namirnicama. Trebalo bi kupovati jezgrasto voće u ljusci, jer je ono najboljeg sastava i važno je dobro ga sažvakati da bi se što lakše svarilo.
Ove namirnice sadrže vlaknaste materije koje olakšavaju varenje i stvaraju osjećaj sitosti, smanjuju resorpciju masti u crijevima. Jezgrasto voće sadrži i od 15 do 19 odsto biološki vrijednih proteina, koji su značajan izvor vitamina Be grupe i vitamina E.
Od mineralnih materija, najzastupljeniji je fosfor, zatim kalijum, kalcijum, gvožđe i bakar. Zbog sadržaja masti treba biti oprezan i koristiti ih kao zamjenu za masti iz mesa, jaja i mliječnih proizvoda.
Preporučljiva količina je oko 30 grama, odnosno šaka ovog voća, od tri do pet puta nedjeljno.
(MONDO, Foto: Guliver/Getty images/Thinkstock)