Takozvana kuća "list" ne ispušta ugljendioksid jer se vlasnici šest stanova u njoj u potpunosti snabdijevaju energijom iz obnovljivih izvora.
Od modernih fotoelektričnih ćelija do tradicionalnih metoda grijanja i hlađenja, kuća list pokazuje kako izgleda živjeti na ekološki način: okrenuta je jugu da bi zimi primala najviše sunčeve energije, a efikasna termička izolacija omogućava zadržavanje toplote zimi i odbijanje ljeti.
Juna 2008. u nju se uselilo osmoro ljudi zaposlenih u kompaniji Loćoni, specijalizovanoj za energetiku. Jedan od njenih stanovnika je inženjer David Nardi Ćezarini.
"Struju dobijamo iz solarnih panela na krovu. Mnogo energije uštedimo pomoću optimalne izolacije u zidovima, dok na južnoj fasadi imamo specijalno staklo koje propušta solarnu radijaciju u kuću", kaže Ćezarini.
Krovni paneli od 150 kvadrata proizvode maksimalno 20 kilovata struje, dok solarna grejna tijela za vodu obezbjeđuju 63 odsto potreba tople vode. Ispod poda ugrađeni su radijatori kroz koje ljeti struji hladna a zimi topla voda, pa je u stanovima uvijek prijatno. Geotermalna toplotna pumpa takođe učestvuje u grijanju i hlađenju kuće.
Sistem za provjetravanje, pak, opremljen je filterima i senzorima koji mjere temperaturu, količinu ugljendioksida i vlažnost vazduha koji dolazi spolja.
"Potrošnju struje i klimu možemo da pratimo na monitoru. Na primjer, možemo da pratimo potrošnju struje svakog uređaja, kao što su mašina za pranje posuđa ili mašina za pranje veša", kaže inženjer Ćezarini.
Kišnica, koja se skuplja u rezervoaru van kuće, smanjuje potrošnju vode iz mreže za 69 odsto. Pošto se filtrira, ta voda dolazi direktno u slavine i može da se koristi i za piće.
Justina Tempesta, koja živi u kući listu već dvije godine, kaže da joj je ona pomogla da postane svjesna svoje prirodne okoline.
"Interesantno je koliko vas život u ovoj kući čini svesnim njene potrošnje. Moguće je pratiti ukupnu potrošnju u stanu i potrošnju pojedinačnih uređaja, što vas navodi da podešavate svoje ponašanje", kaže Tempesta.
Niz solarnih cijevi sprovodi dnevnu svetlost od krova do soba bez prozora, smanjujući potrebu za vještačkim svjetlom, a mozak kuće list je postrojenje u prizemlju iz koga se struja, hladna i topla voda i prečišćeni vazduh razvode po njenim stanovima. Tu se stiču podaci iz više od hiljadu senzora posijanih po kući.
Prema međunarodnoj organizaciji Vorld vajd, na klasične zgrade i tradicionalne kuće otpada oko 30 odsto emisije ugljendioksida na Zemlji. Italijanska kuća list prava je laboratorija za proučavanje eko-kompatibilnih nastambi budućnosti, ali bi već mogla biti i - finansijski konkurentna.
Cijena stanova u njoj kretala se oko 250.000 evra, samo oko 20 odsto više od tradicionalnih stanova iste kvadrature. Ali, stručnjaci kažu da će uštede u energiji nadoknaditi tu razliku za svega osam godina.
(FoNet/MONDO)