Imunolog prof. dr Kamenov otkriva za MONDO šta je to što možemo da učinimo da koronu "preležimo" kao i svaki drugi virus.
O tome koliko je važan imunitet u doba pandemije korona virusa, kako da popravimo opšte stanje organizma, kao i koje to vitamine i minerale treba da pojačano unosimo kako bismo bili zdravi, za MONDO govori imunolog prof. dr Borislav Kamenov.
Šta zapravo znači imati dobar imunitet?
“To znači da organizam adekvatno odgovori na izazove. Jer organizam se neprekidno bori sa raznoraznim uljezima, toksinima, patogenima, mi toga nismo svjesni kad nemamo nikakvu bolest, kada je sve kako treba. Imunitet je nevidljiv kada dobro radi. Postane vidljiv tek kad počne loše da radi. Kada nam je loše, on se aktivira i malo šire mobiliše sistem. Koji su znaci bolesti? Povišena temperatura na primjer, ali ona je takođe dio odbrane imunog sistema protiv patogena. Zato i kažemo da ne treba da se liječi temperatura. Naravno, ne treba je pustiti da ide preko 40 stepeni, ali do 38 je uvijek ‘dobrodošla’, tada ubrzava odbranu."
Kada se često osjećamo malaksalo i umorno, malo-malo pa nam curi nos, obično to objašnjavamo lošim imunitetom. Ima li istine u tome?
“Umor je vrlo važan znak poremećaja imuniteta. Zato što organizam mnogo energije troši da savlada raznorazne ‘napasti’. Ne znači da se uvijek radi o infekcijama, najveći problem su loša hrana, aerozagađenje, cigare… Imuni sistem treba da očisti to ’trovanje’ organizma koje oštećuje sluzokožu, pa onda ona počne da ‘propušta’ i mi dobijamo reakciju – to su ili znaci trovanja ili alergije. Te alergije mi liječimo, a ne radimo na tome da se ne trujemo. Sve, manje-više, radimo naopako", smatra imunolog.
Iz straha od zaraze, u posljednje vrijeme ljudi nemilice uzimaju vitamine, minerale, pa čak i antibiotike ne bi li pojačali odbrambeni sistem. Šta je pogrešno, a na koje suplemente treba da obratimo pažnju, objašnjava profesor:
"Antibiotik pobije sve bakterije u crijevima. A dobre bakterije su te koje nam omogućavaju da adekvatno rješavamo probleme. Dobre bakterije su bogatstvo, dok su loše bakterije bolest", kaže i objašnjava zašto terapija oboljelih od kovida ipak uključuje antibiotike:
"Oboljelima od korone se daje hemomicin, ne zato što je antibiotik, već zato što ima imunoregulativna svojstva. I opet se vraćamo na imunitet.“
A šta je sa vitaminima i mineralima?
"Cink je važan jer ispravlja ’greške’, ali nije najvažniji. Vitamin C je važan, ali ga ima svuda, u povrću, voću... On nije deficitaran. Ali ono čega nema, a šta je najvažnije, to je vitamin D, on ubija virus. Stvara ga sunce, a može se naći i u ribama, ribljem ulju. Ono što predstavlja problem sa ovim vitaminom jeste velika njegova ’potrošnja’, tada izlaganje suncu nije dovoljno. U Indoneziji je rađena studija gdje su ispitali 100 pacijenata koje imaju normalne vrijednosti vitamina D i 100 pacijenata koji imaju deficit. Kod prvih se razvila vrlo blaga slika infekcije korona virusa, a kod drugih 100 je bila ozbiljna. I to je pokazalo da je vitamin D vrlo važan."
Koliko smo "zatrovani"?
Od toga kakav nam je imunitet, u kojoj mjeri je naš organizam "zatrovan", zavisi sa koliko uspjeha ćemo se izboriti sa virusima.
"Toksini se uklanjaju na isti način kao i virusi. Makrofagi, ćelije zadužene za uništavanje bakterija, vrše detoksikciju. Toksini uđu kroz crijeva u sistem, amakrofagi imaju zadatak da sve počiste. Oni uništavaju i viruse, ali ako je organizam ’prepokupiran’ trovanjem ne može da se bori protiv virusa. To je najčešći razlog zbog kojeg se ljudi razboljevaju", kaže dr Kamenov.
"Važno je da pacijent bude dobro pregledan, da se sve uzme u obzir i da na osnovu toga dokor preporuči liječenje. Bitno je da doktor ne gleda samo bolesti. Mi, ljekari, gledamo samo znake i simptome, a ne gledamo stanje zdravlja i to je pogrešno. Treba otkloniti to ’trovanje’ organizma", napominje.
Šta je sa prirodnim preparatima za podizanje imuniteta, mogu li oni da pomognu?
"Sve je to mnogo dobro, ali nijedan od tih prirodnih preparata ne može da ima nešto čega nema u zemljištu. Naši preci su se tako ranije liječili jer je svega bilo dovoljno. Ali, priroda se ’pokvarila’, osiromašila je. U Srbiji skoro da nema selena, a on je glavni oksidans u zaštiti od malignih bolesti. Cinka ima dovoljno samo u Kosovskoj Mitrovici. Zato moramo da uzimamo susptitucije."
Korona i grip, najveći "bauk"
Bliži nam se sezona gripa, mnogi strahuju od spajanja ove virusne bolesti sa koronom. Može li da pomogne vakcina protiv gripa, da ublaži eventualno obolijevanje?
"Ona ne može da zaštiti od korone, naravno, ali može od gripa. Tu postoji ’ali’. Vakcina može da zaštiti onog ko ima dobar imuni sistem i ko će da razvije antitijela, tu je zaštita stoprocentna. Ali, ako je osoba ’problematična’, ima tegoba sa crijevima, ako su ćelije koje prave imunitet okupirane čišćenjem ’otrova’ iz organizma, onda njeno zaštitno dejstvo neće biti potpuno."
A vakcina protiv kovida? Da li je ona jedino rješenje?
"Svi misle: ’Samo da dođe vakcina i sve će biti riješeno’. To nije istina, a postoje pokazatelji koji govore u prilog tome. Postoje osobe koje su preležale koronu i poslije tri mjeseca više nemaju antitijela. A kad se neka bolest preboli, tada se stiče najveći imunitet. Ako osoba tri mjeseca po izlječenju nema antitijela, pa koliko može da ima poslije vakcine, sve da je najbolja na svijetu? Ne možemo da se oslonimo na antitijela. Ja bih volio da je rješenje tako jednostavno, ali lično ne vjerujem. Problem je mnogo ozbiljniji, vidimo da je sve sada drugačije. Djeca imaju lakšu kliničku sliku jer reaguju nespecifičnim imunitetom. A odrasli imaju težu, jer reaguju ćelijskim imunitetom, onim koji su izgradili da bi se zaštitili od hroničnih bolesti, maligniteta... Način njihovog reagovanja ih tjera da imaju komplikacije. Jer u suštini, ne ubija virus organizam, nego ga imuni sistem ubije kad prekorači nužnu odbranu. To je ta citokinska oluja o kojoj govorimo. Ali i dalje ne shvatamo šta treba da radimo da se citokinska oluja ne razvije."
Šta je to što treba da uradimo?
"Moramo da popravimo ’mirno stanje’. To je naša najveća greška. Znamo da virus ne može da nestane dok se prenosi. Maskama i distancom smo ga smanjili, ali to nije konačno rješenje. Ne možemo 100 godina tako da se izolujemo. Imunitet nas u prvoj fazi bolesti štiti, a u drugoj fazi ubija, uslovno rečeno. Ako to znamo, hajde da izgradimo takav imunitet da se bolest preboli bez velikih problema. To je moguće i to neprekidno radimo. Imam veliki broj pacijenata koji su hronični bolesnici i preležali su koronu bez teške kliničke slike. Sve je to vrlo moguće, samo niko se ne bavi popravljanjem zdravlja. SZO kaže da zdravlje nije samo odsustvo bolesti, znakova i simptoma, već je opšte blagostanje organizma, uključujući i socijalno i ekonomsko. I to je istina, samo što niko ne brine o tom zdravlju, već samo liječimo simptome", objašnjava.
Virus "neće" na pušače
Još na samom početku pandemije primjećeno je da zaraženi pušači imaju blažu kliničku sliku. Po nekim teorijama, objašnjenje je da se virus ne "kači" na bolesna pluća, na oštećeno tkivo...
„Nije to zato što virus neće tamo gdje je ’oštećeno’ tkivo, nešto drugo je u pitanju. Imuni sistem je stalno aktiviran, pa ne može da napravi neku veliku štetu“, kaže dr Kamenov i objašnjava da je od ključnog značaja zdravlje crijeva:
"Zdrava crijeva su najvažnija za imunitet. Tako toksini neće moći da uđu u organizam, imuni sistem neće biti opterećen i moći će da se posveti borbi protiv virusa. Sljedeći na liniji fronta je vitamin D koji podstiče da se virus ubije."
Svi su očekivali da će na ljeto virus da nestane. Zašto se to nije desilo?
"Pod dejstvom sunca virus zaista slabi, ali kada je organizam pun toksina, potrošnja vitamina D je velika i ne može da se nadomjesti izlaganjem suncu. Zato vitamin D mora da se supstituiše, da se unosi dodatno", zaključuje profesor Kamenov.
MONDO vas poziva da poštujete preporučene mjere – držite distancu, nosite masku i izbjegavajte okupljanja, to je jedini način da se spriječi širenje epidemije.