Šta običaji nalažu, gdje staviti novčić koji izvučete iz božićne česnice?
Kako običaji nalažu, okrugli hljeb ili kolač, česnicu, domaćice mijese na Božić prije izlaska sunca. Neizostavan je dio prazničnog doručka u srpskoj tradiciji. Pravi se od bijelog brašna, sa "nenačetom vodom" i mašću, bez kvasca, razvlači tijesto na tanke listove neparnog broja, stavlja u njega metalni novac i slaže ga u tepsiju.
Česnica se priprema u čistoj odjeći, a ponegdje i u najsvečanijoj košulji ukrašenoj zlatnim nitima. Predanja kažu, da je ranije u Vojvodini bio običaj, dok bi domaćica uz plamen sveće mijesila česnicu, ukućani pjevali "Roždestvo tvoje...". Pripremu prate razna pravila i obredi. Običaj je da se u tijesto za česnicu stavi novčić, a u zavisnosti od lokalnih običaja i neki drugi sitni predmeti. Para se ubacuje u trenutku kada se tijesto već zamijesi, pa onda, nakon ubacivanja još malo "domijesi", kako ni domaćica ne bi znala gdje je otišao novčić.
Česnica se na početku božićnog ručka okrene tri puta s lijeva na desno, nakon čega je članovi porodice razlome među sobom. Veruje se da će osoba koja nađe novčić u svom komadu hljeba biti posebno srećne ruke u narednoj godini. Česnica se lomi tako da svako od ukućana uzme dio, a jedan dio se ostavi za "kuću". Ukoliko niko od prisutnih ne dobije paru, već ona ostane u posljednjem parčetu namijenjenom za "kuću", znači da će svi u kući imati sreću, zdravlje i blagostanje tokom cijele godine.
Zanimljivo je i da se novčić može otkupiti - ukoliko neko nađe paru, a želi da je "proda" nekom drugom kako bi mu ustupio svoju sreću, to može da učini u zamjenu za nešto oko čega se dogovore. Ipak, mnogi se slažu da je najljepše zadržati novčić.
Većina domaćica u česnicu najčešće stavlja paricu, ali prema starim srpskim vjerovanjima to nije jedino što može da se nađe u ovom posebnom hljebu. Za najveći broj ljudi neizostavan je novčić za koji se vjeruje da donosi novac i sreću. Stavlja se i parče badnjaka za koje se smatra da donosi plodnost i dobro zdravlje, a isto vjerovanje je i za dren.
U nekim krajevima se stavlja kukuruz (zbog svinja), pasulj (zbog ovaca) i ovas (zbog konja). Oni koji čuvaju živinu u svoju česnicu stavljaju i zrna pšenice. Božićnu česnicu ukućani okreću tri puta, nakon toga je lome, a zatim se jede i to prije ostale hrane.
U nekim sredinama se ranije novčić lijepio za plafon uz pomoć malo tijesta, kako bi ostao u kući i štitio sve ukućane, međutim, to je s vremenom prestalo da se praktikuje iz razumljivih razloga. Danas najčešće oni koji su bili srećne ruke, čuvaju paru u novčaniku ili negdje na sigurnom, kako bi ih uvijek pratila sreća.
U Vojvodini se česnica pravi u obliku slatkog kolača. Kao osnova koriste se tanke kore, kao za gibanicu. Nekada su ih domaćice razvlačile po kući. Od njih se česnica priprema postavljanjem kora u listovima sa nadjevom od meda, šećera i oraha. Ponegdje su se mogli naći i mak, suvo grožđe i sitno voće.
Postupak je sličan pripremanju baklave, samo što je vojvođanska česnica suva. Tokom pripreme ubacuje se dukat ili vrijedan metalni novčić u neki od središnjih slojeva. Ovakva česnica se obično ne lomi, već se siječe i razdeljuje ukućanima.
(MONDO/Kurir)