Čini se da je izraz "brainrot" ("truljenje mozga") tačan opis onoga šta se zaista događa u našim glavama dok beskrajno listamo rilse na Instagramu ili TikToku.
Kako izvještava španski list Еl País, sve veći broj naučnih dokaza sugeriše da konzumacija sadržaja koji otupljuje um - od algoritamski usmjerenog smeća na društvenim mrežama do senzacionalističkih vijesti - doslovno može da smanji količinu sive mase u našem mozgu. Uz to, takav sadržaj izaziva i druge štetne posljedice, poput skraćivanja raspona pažnje i lošijeg pamćenja.
"Mijenja način na koji percipiramo svijet"
Najgori dio u cijeloj priči? Ti simptomi su često namjerno izazvani. Najpoznatiji primjer je uvođenje beskonačnog listanja u aplikacijama, koje je osmišljeno kako bi podstaklo našu kompulsivnu želju za beskrajnim konzumiranjem sadržaja, poznato i kao "doomscrolling".
"Doomscrolling može značajno da oslabi pažnju i funkcionisanje mozga, preopterećujući našu koncentraciju i mijenjajući način na koji percipiramo i reagujemo na svijet", izjavio je Mihoel Mošel, glavni autor analize iz 2023. godine koja dokumentuje neuropsihološke učinke pretjerane upotrebe ekrana.
Može da dovede do fizičkog i mentalnog pogoršanja
Prema riječima Mošela, "doomscrolling" je posljedica "prirodne sklonosti našeg mozga da traži nove stvari, naročito kada je riječ o potencijalno štetnim ili alarmantnim informacijama, što je nekad pomagalo našem opstanku". Neka istraživanja sugerišu da ova besciljna digitalna konzumacija izaziva disocijativno stanje, što objašnjava zašto često gubimo pojam o vremenu dok smo prikovani za svoje telefone.
Jedno istraživanje iz 2023. godine, koje je obuhvatilo oko 1100 ljudi, pokazalo je da kompulsivno konzumiranje digitalnog sadržaja može da dovede do fizičkog i mentalnog pogoršanja i visokih nivoa stresa. Američki ministar zdravstva čak je upozorio na to da djeca mlađa od 13 godina ne bi trebalo da koriste društvene mreže, prenosi Kurir.
"Aplikacije nas bombarduju nadražajima"
"Te stranice i aplikacije stalno nas bombarduju nadražajima koji se brzo smjenjuju", objašnjava Еduardo Fernandez Himenez, klinički psiholog iz bolnice La Paz u Madridu. To nas posljedično prisiljava na neprestano mijenjanje fokusa.
Na duge staze ovo narušava našu sposobnost koncentracije na jedan zadatak kroz duži vremenski period. "Ta sposobnost je povezana s procesima akademskog učenja", rekao je Himenez za Еl País.
Učinak uporediv s drogama
Fizički učinci na mozak možda su najviše zabrinjavajući - posebno za dijelove mozga koji su zaduženi za donošenje odluka, obradu nagrada i impulsivne reakcije. Mošelova analiza pokazala je da je pretjerano korišćenje interneta povezano sa smanjenjem volumena sive mase.
"Te promjene odražavaju obrasce uočene kod zavisnosti od supstanci", izjavio je Mošel, upoređujući ih s posljedicama koje ostavljaju metamfetamini ili alkohol. Prema svemu navedenom, možda je vreme da odložimo mobilni telefon - naravno, ako šteta već nije prevelika.
(Index/MONDO)