Vodeći američki kardiolozi objavili su nove smjernice za upravljanje povišenim holesterolom, u cilju smanjenja rizika od srčanih oboljenja i moždanog udara.
Ove ažurirane preporuke za upravljanje povišenim holesterolom pripremili su stručnjaci iz Američkog koledža za kardiologiju i Američkog udruženja za srce, a zamjenjuju smjernice koje su iste organizacije objavile 2018. godine, piše Science Alert.
Novi dokument donosi preporuke za ranije otkrivanje povišenog holesterola, preciznije smjernice o promjenama životnih navika koje mogu da snize njegove vrijednosti, kao i unapređene metode za procenu rizika od budućih srčanih i moždanih udara.
"Pomjeranje fokusa ka proaktivnoj prevenciji još u ranijem životnom dobu može značajno da promijeni tok kardiovaskularnih bolesti i dovede do boljih zdravstvenih ishoda decenijama kasnije", kaže kardiolog, dr Set Martin.
Holesterol je masna, voskasta supstanca koju tijelo koristi za izgradnju ćelijskih membrana i proizvodnju hormona. Postoje dvije vrste: "loš" holesterol (LDL - lipoprotein niske gustine) i "dobar" holesterol (HDL - lipoprotein visoke gustine).
Povišen LDL holesterol dovodi do stvaranja naslaga u arterijama koje odvode krv iz srca, dok je i nizak nivo HDL holesterola problem, jer upravo on "čisti" višak LDL-a iz krvotoka i prenosi ga u jetru, gde se razgrađuje.
Nove smjernice prvi put detaljno uvode preporuke o ranom skriningu za osobe koje imaju porodičnu istoriju srčanih bolesti ili povišenog holesterola. Takođe se predlaže individualizovaniji pristup proceni rizika, kao i ranije uvođenje terapije u određenim slučajevima.
Ljekarima se sada preporučuje korišćenje PREVENT skora (alat za procjenu rizika od kardiovaskularnih događaja) prilikom izračunavanja rizika kod pacijenata. Od avgusta 2025. godine, ovaj model se preporučuje i za procenu osoba sa povišenim krvnim pritiskom.
Ažurirane su i granične vrijednosti holesterola koje lekari koriste pri proceni zdravstvenog stanja pacijenata.
Kada je riječ o osnovnim savjetima za snižavanje holesterola, oni ostaju nepromijenjeni:
- zdrava i izbalansirana ishrana,
- redovna fizička aktivnost,
- održavanje optimalne telesne težine,
- dovoljno sna i
- izbjegavanje pušenja.
Ove mjere pomažu u regulaciji holesterola i drugih masnoća (lipida) u organizmu, dok je kod pojedinih pacijenata neophodna i terapija lijekovima za snižavanje holesterola.
"Niži nivoi LDL holesterola povezani su sa manjim rizikom od srčanog i moždanog udara, kao i srčane slabosti. Takođe znamo da snižavanje povišenih masnoća i krvnog pritiska kod mladih odraslih osoba doprinosi optimalnom zdravlju srca i krvnih sudova tokom cijelog života", objašnjava kardiolog, dr Rodžer Blumental.
Procene pokazuju da čak svaka četvrta odrasla osoba u SAD ima povišen LDL holesterol, što značajno povećava rizik od aterosklerotske kardiovaskularne bolesti (ASKVB) - vodećeg uzroka smrtnosti u svijetu.
Dobra vijest je da se smatra da je oko 80 odsto kardiovaskularnih bolesti moguće sprečiti, što znači da ukupan zdravstveni teret može biti znatno manji nego danas, a nove smernice upravo tome treba da doprinesu.
Autori smernica vjeruju da će njihove preporuke pomoći u spasavanju većeg broja života, jer ljekarima pružaju bolje alate i pouzdane dokaze za ranije prepoznavanje pacijenata sa povećanim rizikom.
"Primjena ovih važnih smernica u kliničkoj praksi biće ključna za smanjenje opterećenja kardiovaskularnim bolestima u budućnosti", ističe kardiolog, dr Pamela Moris.
"Važno je reagovati na vrijeme, jer povišen holesterol počinje da utiče na rizik od srčanih bolesti već u adolescenciji".
Smjernice su objavljene u časopisu Journal of the American College of Cardiology.
(MONDO)