Selektor francuske fudbalske reprezentacije Loran Blan našao se na meti kritika zbog navodnih izjava o potrebi uvođenja "rasnih kvota" u francuski fudbal.
Ova afera potresa Francusku već dobrih sedam dana, a kako vrijeme prolazi u javnosti se pojavljuje sve veći broj onih koji kritikuju ili podržavaju novog selektora, nasljednika omraženog Rajmona Domeneka. Blan, inače član šampionske generacije "pijetlova" iz 1998. godine, odlučio je da zavede red u nacionalni tim, s obzirom na to da je u posljednjih par godina nedisciplina, razdor, štrajk i rana eliminacija postala sinonim za nastupe Francuza na velikim takmičenjima.
Ipak, mnogi su šokirani i pri pomisli da je Blan bio upleten u kreiranje "rasnih kvota", što do sada nije dokazano, ali jeste da je jedan od direktora Saveza bio inicijator ideje i on je otišao sa te funkcije.
Među onima koji osuđuju Blanove komentare su nekadašnji tamnoputi saigrači Patrik Vijera i Lilijan Tiram, dok je ministar sporta Francuske Šantal Žuano čak najavila mogućnost istrage. U međuvremenu, nekolicina čelnika Francuske fudbalske federacije (FFF) bili su na ispitivanjima.
Žuano je precizirala da će u slučaju da istraga pokaže da je bilo rasizma u vrhu francuskog fudbala, neko zbog toga morati da odgovara.
Ministar sporta Francuske je napomenula da bi uvođenje rasnih kvota bila "prava jeres" .
"Znamo vrlo dobro da u Francuskoj barem jedna od četiri osobe povezana sa imigracijom. To je realnost", ocijenila je Žuano i zapitala se kakav bi to bio francuski tim ukoliko u njemu ne bi igrali fudbaleri koji nemaju dvojno državljanstvo.
Žuano je istovremeno poručila selektoru Blanu da će imati potpuno "mirnu i objektivnu istragu".
"Čekaću dok se istraga ne završi. Ali, znam da Loran Blan nikada preda mnom nije napravio nijedan rasistički komentar", ocijenila je Žuano.
Bivši francuski reprezentativac porijeklom iz Senegala Patrik Vijera bio je "zapanjen" izvještajem u kojem se navodi da je Blan učestvovao u diskusijama o uvođenju kvote.
Ipak, Vijera je stao u odbranu nekadašnjeg saigrača u reprezentaciji.
"Znam dobro Lorana Blana. Uvijek sam bio u dobrom odnosima sa njim i nismo imali nikada nikakav problem. Ne mislim da je Blan rasista, ali sam iznenađen težinom njegovih izjava", rekao je Vijera koji je 107 puta branio boje "trikolora".
Selektor francuske reprezentacije nije demantovao transkript razgovora koji je vođen prošle godine, a u kojem se on očigledno založio za uvođenje rasnih kvota. Blan je ipak, istakao da su njegove riječi pogrešno protumačene.
"U razgovoru u kojem sam učestvovao nije se govorilo o smanjenju 'broja crnaca i Arapa u francuskom fudbalu', kako su to neki mediji senzacionailistički prenijeli, već o planiranju budućnosti našeg fudbala. Drugim riječima, razgovarali smo o važnoj temi kakva je učešće igrača sa dvojnim džavljanstvom, kao i o novom načinu selekcije", rekao je Blan.
Slično mišljenje kao i Vijera ima još jedan član "zlatnog tima" iz 1998, kada je Francuska osvojila titulu svjetskog šampiona - Lilijan Tiram, rođen u Gvadelupeu.
"Smatram da nije dovoljno samo izvinjenje Blana za ono što se dogodilo. Očigledno da je on ovim izjavama oslabljen kao selektor. Ipak, ne mislim da je rasista", rekao je Tiram.
Zanimljiva je izjava još jednog bivšeg francuskog reprezentativca, Kristofa Dugarija, koji smatra da bi se po istom principu mogao za rasizam optužiti i Tiram koji je 1998. godine, prilikom proslave titule svjetskog šampiona navodno izjavio 'hajde da se slikamo sa svim crnim igračima".
"Te riječi se takođe mogu protumačiti kao rasističke, ali ih mi nismo tako razumjeli. Ni u jednom momentu nam ne bi palo na pamet da optužimo Tirama za fašizam ili rasizam", rekao je Dugari i dodao da se nakon te Tiramove izjave oglasio i Frank Lebef rekavši:
"Lilijan, da li shvataš šta si upravo rekao? Zamisli da sada mi kažemo - hajde da se sada mi bijelci fotografišemo! Kako bi u tom slučaju reagovao?"
Dugari je poručio da se "plaši da će Blan nakon ovih napada otići sa mjesta selektora".
"Plašim se da će otići, jer je već sit raznih optužbi. Nadam se samo da nije kasno...", rekao je Dugari.
Francuska je zemlja koja se snažno bori protiv svakog vida diskriminacije, naročito rasne, pa se stoga u javnosti nikada neće pojaviti tekst u kojem će neki kolumnista, novinar ili intervjuisana ličnost uporediti uspjehe francuske fudbalske reprezentacije iz tri perioda:
Kada su za nju igrali pretežno bijeli fudbaleri, kada je broj igrača različitih rasa bio gotovo uravnotežen (1998) i sada, kada veliku većinu igrača čine fudbaleri crne puti.
Ali, ta tema izuzetno je zastupljena u "kuloarima" i postoji mišljenje da bi "trikolori" trebalo da se vrate receptu koji su primjenjivali od 1998. do 2000. godine, kada su osvojili i Mundijal u Francuskoj i EURO u Holandiji i Belgiji.
Finalnu utakmicu na SP 1998. godine protiv Brazila igrali su igrači bijele puti Fabijen Bartez, Frank Lebef, Bisent Lizarazu, Didije Dešan, Emanuel Peti, Stefan Girvarš, arapskog porijekla bio je Zinedin Zidan, Juri Đorkaef od oca poljskog porijekla i majke jermenskog porijekla i tamnoputi igrači Lilijan Tiram, Marsel Desai i Kristijan Karembe, a ulazili su tamnoputi Patrik Vijera i igrači bijele puti Alan Bogosjan, francusko-jermenskog porijekla i Kristof Dugari.
Dvanaest godina kasnije, na SP u Južnoj Africi, Francuzi su poslije svađa sa članovima stručnog štaba i bojkota treninga grupe koju su okupili Nikola Anelka, Patris Evra, Žeremi Tulalan i Frank Riberi, zabilježiti jedan remi i dva poraza, pa su kao posljednji u grupi otišli kući posramljeni. Anelka i ranije od ostalih...
Prvu utakmicu protiv Urugvaja (0:0), Francuzi su odigrali u postavi sa četvoricom igrača bijele puti Ugom Lorijem, Žeremijem Tulalanom, Joanom Gorkufom i Frankom Riberijem i sedmoricom tampoputih, Bakarijem Sanjom, Erikom Abidalom, Vilijamom Galasom, Patrisom Evrom, Abuom Dijabijem, Sidnijem Govuom i Nikolom Anelkom.
U igru su ulazili još Tijeri Anri, Floran Maluda i Pjer-Andre Žinjak.
U drugoj utakmici i porazu od Meksika (0:2), u startnoj postavi bila su osmorica tamnoputih igrača i trojica bijele puti.
(MONDO/agencije)