Gradski stadion "Poljud" u Splitu proglašen je kulturnim dobrom Hrvatske.
Stadion "Poljud" u Splitu je odlukom Stručnog povjerenstva za utvrđivanje kulturnog dobra od 30. novembra upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Rješenje o upisu u Registar, Ministarstvo kulture Hrvatske donijelo je 30. novembra, a kojim se utvrđuje i sistem mjera zaštite kulturnog dobra.
Stadion splitskog Hajduka sagrađen je 1979. godine u predjelu Poljud, zbog čega i danas nosi naziv Gradski stadion "Poljud", a projektovao ga je istaknuti hrvatski arhitekta Boris Magaš (1930-2013).
Realizacija projekta vezuje se uz VIII Mediteranske igre koje su se 1979. godine održale u Splitu. Iste godine autor je nagrađen tada Saveznom nagradom "Borba“ za arhitekturu i urbanističko-arhitektonski koncept stadiona u Poljudu.
Poznat i kao "Poljudska ljepotica", stadion je zaista izuzetan i višestruko zanimljiv u arhitektonskoj kompoziciji. Iz ortogonalne projekcije, iz vazduha, njegova je forma čisti krug, dok je iz središnje ose rastvorena školjka.
Pristup samom terenu omogućavaju tri glavna ulaza, a na sjevernom dijelu zapadne tribine je ulaz za takmičare i svečane parade. Zona oko stadiona, površine 60.000 kvadratnih metara namijenjena je pješacima, a sastoji se od asfaltiranih i zelenih površina.
Krovna konstrukcija tipa Mero ima raspon od 206 metara i najveća je te vrste u svijetu, a njen sferni oblik je takođe novina prvi put izvedena u svijetu. Poprečna dužina krovne konstrukcije je 44 metra, a najviša tačka krova nad terenom je 36,7 metara.
Na zapadnoj tribini ima 12.707 sjedećih mjesta, a na istočnoj 13.217. Ispod zapadne tribine, na 11.000 kvadratnih metara, smještene su svlačionice, saune, mali bazeni, dvije male dvorane, velika dvorana s umjetnom travom, spavaonice, kancelarije, dva svečana salona, TV sala, sala trofeja, klupske prostorije, kuhinje, praonice, skladišta i sanitarni čvorovi. Na površini od 9.100 kvadratnih metara ispod istočne tribine nalazi se poslovni prostor s kancelarijama.
Borilište stadiona je olimpijskih razmjera. Okolo travnjaka je osam atletskih staza, a duž istočne strane dvostruko skakalište za skok u dalj i troskok. Uz atletsku stazu su i zaletišta za skok u vis i skok s motkom, sektori za bacanje kugle, diska, kladiva i koplja. Ukupna površina presvučena tartanom je 7.300 kvadratnih metara.