Bek crno-bijelih sa 28 poena i šest skokova predvodio ekipu do ubjedljive pobjede nad Zvezdom na startu finala plej-ofa (82:54).
Daleko svježiji, spremniji i koncentrisaniji tim Partizana mt:s napravio je prvi od tri koraka ka odbrani titule i produžetku dominacije domaćom košarkaškom scenom na 12. uzastopnu sezonu.
Pobjednik se mogao naslutiti poslije samo četiri minuta, kada su crno-bijeli iskoristili uspavanost "vječitog" rivala da povedu sa 10:0.
Partizan je u prvom poluvremenu imao 18 poena viška (38:20), ali se Zvezda serijom od 13:0 približila na četiri (43:39), potom i na šest poena zaostatka (52:46).
I umjesto da u posljednjem kvartalu neizvjesnost dostigne vrhunac, a u 32. minutu je bilo svega 60:51, prvi put u sedam ovosezonskih derbija se dogodilo da jedna ekipa doživi potpuni rezultatski debakl - 82:54 (23:16, 20:12, 17:20, 22:6).
U Pioniru je bilo prisutno preko 5.000 navijača Partizana i oko četiri-pet stotina pristalica Zvezde, a brojno stanje će u petak od 19 časova biti obrnuto.
Crveno-bijelima će pobjeda u toj utakmici biti pod naljepnicom "obavezno", inače će im šanse za osvajanje prve titule od 1998. godine biti svedene na teoriju.
PARTIZAN MTS: Andrić, Lovernj 4 (8sk), Milutinov 1, Vesterman (3as, 4izg), Gordić 2, Lučić 19 (6sk), Milosavljević 28 (šut za dva 7/11, trojke 4/8, 6sk), Bogdanović, Gagić 6 (5sk), Musli 10 (7sk), Đekić 2, Bertans 10.
CRVENA ZVEZDA: Đokić, Subotić 1 (4sk), Rakočević 3, Mitrović, Lazić 6, Simonović 5 (4sk), Milovanović, Savović 2, Katić 19 (5sk), Radivojević, Nelson 10 (5sk), Skot 8.
Pogledom na statistiku može se lako zaključiti da je u srijedu uveče odigran prilično atipičan derbi.
Partizan je imao nikad raspoloženijeg i agresivnijeg Milosavljevića, koji je veći dio meča proveo u napadačkom transu, a uz to obavio svoj standardni posao u odbrani. Bez pretjerivanja, tako nadahnuta pojedinačna partija u borbama za trofeje odavno nije viđena na domaćim parketima.
Milosavljević - koji je prošle nedelje pozvan na pripreme univerzitetske reprezentacije Srbije - dao je prvi koš na utakmici poslije skoka u napadu, da bi poslije još nekoliko pogodaka toliko podigao samopouzdanje, da se nije obazirao ni na povremena hvatanja za glavu Duška Vujoševića, nakon ishitrenih šuteva.
Na kraju prve četvrtine imao je 13 poena, na poluvremenu 21, a poslije tri odigrane četvrtine - 27.
Kada je u 14. minutu odlazio na klupu, maltene je sam imao veći učinak od kompletnog protivničkog tima (18:20 u tom trenutku), da bi sa dve trojke u trećoj četvrtini (prva, na isteku napada, za 50:40, druga preko ruke, za 55:46) poslao crveno-bijelima jasnu poruku: "Primakli ste se, ali dalje nećete moći!"
Takav učinak zamjenika kapitena omogućio je Partizanu da slavi više nego komotnom razlikom, iako su preostala tri beka dala ukupno dva poena(!), a Davis Bertans imao loših poteza kao na uobičajenih pet utakmica zajedno.
Vladimir Lučić podigao je navijače na noge silovitim zakucavanjem u drugom minutu, nakon čega je bio sasvim spokojan u sekundarnoj ulozi, sve dok u seriji od 13:0 u poslednjoj četvrtini nije ubacio devet poena, uglavnom igrajući daleko od koša.
Njegovom trojkom ispred zapisničkog stola crno-bijeli su zaokružili beg sa 60:51 na 73:51, da bi u finišu i naročito u posljednjem minutu, surovo kaznili protivnikov pad morala, manifestovan kroz tri izgubljene lopte.
Konačnih 82:54 silovitim zakucavanjem je postavio malo korišćeni Branislav Đekić...
Zvezda može da se pravda činjenicom da je imala daleko teži posao u polufinalu, da je odigrala utakmicu više i imala tri dana manje za predah i pripremu.
Može da se pravda i bolešću Borisa Savovića, koji nije bio "svoj" poslije visoke temperature u ponedjeljak i utorak, ali teško da će navijači, a pogotovo predsjednik kluba Nebojša Čović, mirno prihvatiti ispucavanje na koš u trenucima kada je rezultat još bio "aktivan", a potom i ležernost kada je postalo izvjesno da je utakmica izgubljena.
Partizan je dominirao u procentu šuta za dva poena (60:33 odsto), Zvezda je promašila devet od 26 slobodnih bacanja, imala čak 14 skokova i 11 asistencija manje.
Samo pet asistencija u završnoj statistici su slika i prilika igre crveno-bijelih, koji su u pozicionim napadima po pravilu pribjegavali individualnim rešenjima, od kojih su koliko-toliko funkcionisale samo izolacije za Raška Katića na niskom postu.
Međutim, jedan Katić nije mogao da bude i neće biti dovoljan da se dobije makar jedan meč protiv kompaktnog Partizana.
Još kada Branko Lazić ubaci duplo više poena od Igora Rakočevića i podijeli duplo više asistencija od Demarkusa Nelsona, a Savoviću ista cifra stoji u rubrikama poena, skokova i izgubljenih lopti, onda za katastrofalan rezultat više ništa i nije potrebno.
(Čak i kada Majk Skot pokaže znake buđenja iz višemjesečnog drijemeža.)
Međutim, serija se igra do tri pobjede i poslije eventualnih 1:1 sve može da poprimi drugačije obrise. Isto tako, Partizanov bijeg na 2:0 najavio bi kraj sezone u najkraćem roku.
(MONDO, foto: MN Press)