Banjaluka u svojoj istoriji nije mogla posebno da se pohvali skijaškim sportom iako je nekad na Starčevici postojao ski lift u tzv. Dolama. Ali, danas Ski klub "Starčevica" je uspio da afirmiše i omasovi zimske sportove u gradu na Vrbasu
Da li i na na koji način Banjaluka u dogledno vrijeme može da postane relevantno IME na skijaškoj mapi bivše Jugoslavije?
Odgovor na ovo, ali mnoga druga pitanja vezana za ovaj zimski sport pokušali smo da saznamo od prvog čovjeka Ski kluba "Starčevica" Davorina Skočića, koji je za MONDO najprije objasnio aktuelno stanje skijanja u Republici Srpskoj.
"Banjaluka može da se pohvali prilično brojnom populacijom skijaša rekreativaca, što je svakako dobar potencijal za ozbiljniju sportsku skijašku priču. Međutim, da bi se skijanje kao sport i neki od skijaških klubova sa područja grada uopšte pozicionirao na mapi sportskih klubova Banjaluke, potrebno je ostvarivati i rezultate na takmičenjima. Da bi se došlo do tog nivoa u skijanju, koje je prilično kompleksan sport, potrebno je mnogo truda, entuzijazma i materijalnih ulaganja", počeo je Skočić priču za naš portal.
Prema njegovim riječima, Ski klub "Starčevica" je već prošao solidan put u namjeri da stvori "ozbiljne" skijaše za takmičenja.
"Nakon višegodišnjeg rada naše škole, kroz koju je prošlo više od 1.000 polaznika i treniranja, ove godine uspjeli da stvorimo takmičarsku selekciju koja broji 15 članova i time izborili svoje mjesto među ostalim sportskim kolektivima u gradu. Daćemo sve od sebe da na predstojećim takmičenjima i opravdamo ukazano povjerenje".
Banjalučki skijaški klub u ovom trenutku, broji oko 200 aktivnih članova, čime je "Starčevica" postala vjerovatno najbrojniji skijaški klub u Bosni i Hercegovini.
"Pored takmičara brojimo blizu 200 aktivnih članova, predtakmičarskog uzrasta kao i rekreativaca, i po tome smo vjerujem, najbrojniji ski klub u BiH. Dakle dosadašnjim napornim radom, uspjeli smo da ostvarimo primarni cilj - omasovljenje i popularizacija skijaškog sporta u Banjaluci".
Skočić je dodao da je "Starčevica" dijelom zaslužna i za sve više skijaša u Prijedoru.
"Pored Banjaluke, zahvaljujući Ski centru 'Kozara' i ljudima iz Kozara ski Karving, skijaški sport dobija sve više poklonika i u gradu Prijedoru. U odnosu na druge razvijenije skijaške nacije, skijanje na ovim prostorima je kao vid rekreacije sve popularnije, međutim, u takmičarskim disciplinama još uvijek se nalazi u sjenci drugih sportova, iako se zna da na ovim prostorima postoje odlični uslovi za omasovljenje ovog sporta. Zato smo mišljenja da bi se skijaškom sportu u RS trebala posvetiti veća pažnja".
Ipak, uprkos njihovom napornom radu regija oko Sarajeva je ipak centar skijaškog sporta kod nas.
"Najveći centri se ipak nalaze na području sarajevske regije i to zahvaljujući blizini i mogućnostima koje pruža naša olimpijska ljepotica Jahorina. Iz ovih klubova dolaze najzvučnija imena skijaškog sporta u RS i BiH: Mirjana Granzov, Marko Rudić, Maja Klepić, Žana Novaković, Jelena Lolović... Takođe iz ovih klubova se delegiraju i najodgovorniji predstavnici u organima Smučarskog saveza Republike Srpske a njihova iskustva i znanja u svim segmentima skijaškog sporta, u ovom trenutku su nemjerljiva našim. U Banjaluci, pored Ski kluba 'Starčevica', takmičarsku selekciju ima i Ski klub 'Banjaluka'".
Prema njegovim riječima, osim Sarajeva, u BiH postoje i drugi značajni centri zimskog sporta.
"Travnik koji gravitira pri Ski centru 'Vlašić', kao i grad Zenica gdje egzistiraju dva kluba ZE 2010 i Ski klub 'Zenica', sa kojim naš klub ostvaruje odličnu saradnju, zatim Vrankamen - Fojnica, Ranča - Jajce. Takođe i u hecegovačkoj regiji postoji nekoliko klubova: Bildinje-Čvrsnica iz Mostara, Stožer iz Kupresa, Striž iz Tomislavgrada...."
Organizacija takmičenja na nivou države je skupa i sve više klubova odustaje od nastupa u okviru Skijaškog/Smučarskog saveza BiH.
"Krovni savez čine dva entitetska saveza: Smučarski savez Republike Srpske i Skijaški savez Federacije Bosne i Hercegovine. Skijaški/Smučarski Savez Bosne i Hercegovine je Punopravni član Međunarodne skijaške federacije (FIS) i na svim dosadašnjim zimskim olimpijskim igrama imao je svoje predstavnike. U dva entitetska saveza je više od 30 klubova i 400 registrovanih takmičara.Takmičenja na nivou BiH organizuju klubovi koji su članovi Saveza. Međutim, primjetno je da je broj klubova koji su u mogućnosti organizovati takmičenje iz godine u godinu sve manji, prije svega zbog nedostatka novčanih sredstava".
Da bi Banjaluka postala skijaški centar po Skočiću je neophodno najprije napraviti odgovorajuću infrastrukturu.
"Najveći skijaški centar podrazumijeva postojanje adekvatne skijaške infrastrukture. Nedvosmisleno je da Banjaluka nema prirodne uslove da bi bila ski centar na visokom nivou, ali na području grada postoje lokaliteti koji bi se mogli i morali urediti kao sportsko-rekreativni centri, a u sklopu kojih bi se u zimskom periodu mogle urediti manje staze za skijanje. To bi svakako dalo zamaha daljem razvoju ski sporta u Banjaluci. Posmatrano sa aspekta ekonomske isplativosti, a imajući u vidu respekabilan broj skijaške populacije u našem gradu, smatram da bi ovakva investicija bila veoma isplativa".
Skočić je podsjetio i na nekadašnje postojanje ski lifta u tzv. Dolama na Starčevici.
"Danas je fizionomija tog lokaliteta prilično izmjenjena i neadekvatna za priču o obnovi, a i nekadašnji ski lift je u potpunosti devastiran. Često se u skijaškim krugovima Manjača pominje kao lokacija pogodna za skijalište. Međutim, vojni objekti na Manjači su proglašeni 'vojno perspektivnom imovinom' (ma šta to značilo) i dok je tako od skijališta nema ništa. Pogodan lokalitet za sportsko rekreativne sadržaje u čijem okviru bi se mogla izdvojiti i skijaška staza je Ponir. Ali....".
Svim banjalučkim ljubiteljima skijanja, najbliža destinacija je planina Kozara.
"Ostaje ski centar 'Kozara' koji nam je u jednosatnom dometu, a gdje bi sljedeće sezone trebalo da dođe do izgradnje još jedne staze i novog ski lifta 'sidro', čime će se dostići jedan više nego solidan nivo skijališta. Banjaluka u smislu broja skijaša je već respektabilan ski centar, a nadam se da ćemo uključivanjem većeg broja djece u takmičarsko skijanje jednog dana iznjedriti i takmičare na najvišem nivou pa možda i buduće olimpijce. U svakom slučaju, volje, energije, entuzijazma i ljubavi prema onom što radimo, imamo na pretek", zaključio je Skočić.