"Međunarodna finansijska kriza posredno će uticati i na ekonomiju BiH."
Šef Kancelarije Svjetske banke u BiH Marko Mantovaneli smatra da nema sumnje da će međunarodna finansijska kriza posredno uticati i na ekonomiju BiH i da će smanjiti njene izglede za rast narednih mjeseci i u većem dijelu 2009. godine.
Prema njegovim riječima, poremećaji na međunarodnim finansijskim tržištima u BiH će se, prije svega, osjetiti preko nekoliko ključnih transmisionih mehanizama.
"Krediti će postati skuplji i teže će ih biti dobiti, što će se osjetiti i u firmama i u domaćinstvima. Dotok kapitala iz drugih privatnih izvora, kao što su strana direktna ulaganja, neko će vrijeme biti otežan. Potražnja za proizvodima koje BiH izvozi, prije svega u EU i regiju, vjerovatno će se smanjiti. Trend rasta doznaka iz dijaspore će se usporiti, ili čak smanjiti", rekao je Mantovaneli za sarajevsko "Oslobođenje".
Iako je malo vjerovatno da će ekonomija u BiH doživjeti recesiju, stopa rasta društvenog bruto proizvoda i zaposlenosti, te rast poreskih prihoda iz prethodnih godina gotovo sigurno neće biti nastavljeni naredne godine.
"Vlade bi se mogle naći u situaciji da nisu u stanju da finansiraju velika izdvajanja za neracionalne i neefikasne programe socijalne pomoći i sve veće plate u administraciji", upozorava Mantovaneli u autorskom tekstu za isti list.
Prema njegovom mišljenju, ovaj usporavajući uticaj na razvoj može biti ublažen provođenjem odgovarajućih politika koje su u nadležnosti vlasti u BiH.
"Vlasti u BiH mogu dosta toga učiniti da ublaže uticaj ovih negativnih ekonomskih prilika. Cilj ekonomske politike trebalo bi da bude smanjenje uticaja usporavanja privrede na ugrožene grupe stanovništva i da unaprijede produktivnost i konkurentnost privatnog sektora", naglašava Mantovaneli.
On smatra da vlade, posebno u Federaciji BiH, treba da rade na pravičnijoj raspodjeli davanja za socijalne naknade.
"Racionalizacija i bolje ciljanje socijalnih naknada imali bi višestruki uticaj - smanjili bi siromaštvo tako što bi se naknade isplaćivale onima kojima najviše trebaju, ostvarile bi se uštede od više stotina miliona KM koje bi potom mogle da budu iskorištene za smanjenje stopa socijalnih doprinosa s ciljem stimulisanja zapošljavanja u formalnom sektoru i povećanja nivoa javnih ulaganja u ključnu infrastrukturu, gdje je sada primjetno znatno zaostajanje za drgim zemljama u regiji", precizirao je Mantovaneli.
Šef Kancelarije Svjetske banke u BiH poručio je da vlasti u BiH na svim nivoima treba da rade na unapređenju investicijske klime u BiH, jer će kao rezultat finansijske krize, kapitala za ulaganje sigurno biti sve manje, a investitori će mnogo pažljivije razmišljati gdje će ulagati.
Prema njegovom mišljenju, vlasti treba da posvete više pažnje poboljšanju investicione klime u sektoru poljoprivrede, jer investicije u ovaj, za svaku zemlju strateški sektor nisu vidno porasle kao rezultat snažnog povećanja cijena hrane, što upućuje da postoje značajne prepreke investicijama u poljoprivredi.
"Konačno, fiskalna politika i javna potrošnja mogu imati značajnu ulogu u podršci ekonomije tokom perioda usporenog rasta. Ovim ne želimo predložiti da vlade treba da neselektivno podstiču rashode. Sadašnji rashodi vlada u BiH ionako su visoki, te bi i dalja povećanja vjerovatno pogoršala situaciju", upozorio je Mantovaneli.
Što se tiče dugoročnog razdoblja, prema njegovom mišljenju, politički lideri u BiH i regulatori u finansijskom sektoru treba da rade na mjerama jačanja regulatorne kontrole u finansijskom sektoru.
"Konkretno, politički lideri u BiH trebalo bi da razmotre mogućnost ujedinjenja nadzora nad bankama. Regulatori bi trebalo da razmisle o uvođenju kontracikličnih obaveznih rezervi za banke, pošto BiH nije imuna na napuhavanje cijena u sektoru nekretnina, niti u bilo kom drugom privrednom sektoru", pojasnio je Mantovaneli.
On je naglasio da BiH ima veoma razvijen bankarski sistem, sa solidnim omjerom depozita i kredita, te kapitalnim rezervama koje su veće od minimalnih zakonom propisanih.
"BiH ima tu sreću da je njen spoljni dug, kako javni tako i privatni, relativno mali u odnosu na druge zemlje u širem regionu. Nivo kredita banaka je umjeren, a krediti su relativno dobro obezbijeđeni. Ovo su značajne prednosti koje vlasti treba da iskoriste kako bi, ne samo bile ublažene posljedice globalne ekonomske krize i kako bi BiH postala najatraktivnija destinacija za ulaganje u regiji i motivisala na povratak svoju visokoobrazovanu dijasporu u kojoj, vjerovatno, leži najveći kapital BiH", naglasio je Mantovaneli.
(MONDO)