"Zveckanje oružjem" zbog Krima

Obalska straži isplovila pod uzbunom.

Rusija je iskrcala još 6.000 vojnika na ukrajinsko tlo, rekao je ukrajinski ministar odbrane, prenosi Rojters i dodaje da je vojska Ukrajine u stanju visoke pripravnosti.

Ukrajinski izvori tvrde i da su ruske snage pokušale da preuzmu kontrolu nad protivavionskom raketnom bazom na Krimu.

Ukrajinski izvor navodi da je oko 20 vojnika ušlo na teritoriju baze na zapadnom dijelu Krima, i pokušalo da je zauzme.

Interfaks je javio da su u toku pregovori, ne navodeći detalje.

Drugi neimenovani ukrajinski vojni izvor rekao je da su ruske snage preuzele kontrolu nad vojnim aerodromom na istoku Krima.

Aerodrom u gradu Kirovskoje koristi se uglavnom za vojne transportne avione.

Pogranična služba Ukrajine saopštila je danas da preduzima vanredne mjere kako ne bi bila zauzeta teritorija Obalske straže i njena plovila u Sevastopolju, krimskom gradu sa specijalnim statusom u kom je stacionirana ruska Crnomorska flota.

Ukrajinske novinske agencije ranije su javile da kolona od deset vozila sa približno 300 ljudi obučenih u uniforme specijalaca pod punom borbenom opremom pokušava da zauzme Sevastopoljsko odjeljenje Obalske straže.

Svi brodovi su isplovili na more na signal uzbune, javila je agencija UNN, kojoj je u pres službi Pogranične službe rečeno da je "starješina te grupe rekao da ima naredbu Ministarstva odbrane Rusije".

"Rukovodstvo Državne pogranične službe Ukrajine saopštava da će postupati u skladu sa zakonodavstvom Ukrajine", navedeno je u saopštenju.

Agencija Ukrinform prenijela je saopštenje te službe da ona nastavlja da u punoj mjeri ispunjava zadatak čuvanja državne granice u Autonomnoj Republici Krim.

S druge strane, Itar-Tass izvještava da je situacija u Sevastopolju mirna i da se građani okupljaju na mitingu sa ruskim zastavama u rukama.

U drugim dijelovima grada formiraju se "odredi samoodbrane" čiji pripadnici - kako navodi ruska agencija, ne skrivaju bojazan od mogućeg dolaska agresivnih grupa iz zapadnih olbasti Ukrajine.

Ukrajinske agencije, istovremeno, pozivajući se na izvore izvještavaju da je tokom protekle noći zauzet Kirovski vojni aerodrom, kao i da "ruski vojnici" pokušavaju da zauzmu jedan od komandnih punktova raketne jedinice Ukrajinskog vazduhoplovstva u oblasti grada Evpatorija.

O pokušajima "naoružanih vojnika" da preuzmu kontrolu nad komandnim punktom kod Evpatorije javila je agencija UNIAN, pozivajući se na izvor blizak taktičkoj grupi "Krim" Ukrajinskog vazduhoplovstva.

Ukrinform prenosi tvrdnju koju je kasno sinoć na svoj nalog na "Facebooku" postavila pres sekretar Medžlisa (skupštine) krimskotatarskog naroda Ljilja Muslimova.

"Predsjednik Kirovskog regionalnog medžlisa Ekrem Abdulvapov mi je rekao telefonom da je zauzet Kirovski vojni aerodrom i da je na teritoriji aerodroma 16 vojnih kamiona punih vojnika u pratnji 2-3 hamera", navela je ona.

Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk u subotu je rekao, povodom razmještanja ruskih vojnika na području autonomne oblasti Krima da je Ukrajina odbila da "silom" odgovori na ruske "provokacije", prenosi AFP.

"Neprimjerena prisutnost ruskih vojnika na Krimu predstavlja provokaciju, ali pokušaji da se Ukrajinu navede da odgovori silom su propali", rekao je Jacenjuk, otvarajući sastanak vlade. Jacenjuk je pozvao Rusiju da zaustavi pokretanje vojnih snaga na Krimu.

Frans pres navodi da desetine naoružanih muškaraca u uniformama, bez oznaka, danas patrolira po Simferopolju i da su su zauzeli položaje uz parlament u tom gradu.

Postavljene su i dvije mašinke kako bi se mogla braniti zgrada parlamenta.

Istovremeno,Ministarstvo inostranih poslova Rusije saopštilo je danas da je tokom protekle noći grupa naoružanih ljudi upućenih iz Kijeva pokušala da zauzme zgradu Ministarstva unutrašnjih poslova Krima i da "ima nekoliko povrijeđenih".

"Zahvaljujući odlučnom djelovanju odreda samoodbrane, izbjegnut je pokušaj zauzimanja zgrade MUP-a", naveo je ruski MIP u saopštenju.

"Pozivamo one koji daju takve naredbe iz Kijeva na uzdržanost. Smatramo krajnje neodgovornim nastavak pritiska na, i bez toga napetu situaciju na Krimu", navedeno je u saopštenju koje je prenio Itar-Tass.

Kako javlja agencija UNIAN, nove ukrajinske vlasti danas su smijenile načelnika krimske policije Valerija Radčenka i na njegovo mjesto postavili Igora Avruckog.

Zbog tog poteza danas je rukovodstvo krimske skupštine najavilo održavanje vanrednog sastanka.

Predsjednik krimske vlade Sergej Aksjonov izjavio je danas da privremeno preuzima kontrolu nad bezbjednosnim strukturama - policijom, vojskom, mornaricom, ministarstvom za vanredne situacije, poreskom i pograničnom službom.

"Svi komandiri treba da izvršavaju samo moje naredbe i naloge. Ko nije saglasan, neka napusti službu", rekao je krimski premijer.

Istovremeno, Itar-Tass izvještava iz glavnog grada Krima, Simferopolja, da republičke vlasti nisu raspustili jedinice specijalnih snaga MUP "Berkut" (Suri orao), koji se nalaze na krimskoj teritoriji i stavili su ih pod sopstvenu komandu.

Poslanik krimskog parlamenta Konstantin Baharjev rekao je da je odluku o tome skupština donijela juče.

MUP Ukrajine je prethodno rasformirao "Berkut", a ranije su i vlasti krimskog grada sa specijalnim statusom, Sevastopolja, lokalni "Berkut" prisajedinili gradskoj miliciji.

Ruski konzul Vjačeslav Svetličnij rekao je za RIA Novosti da konzulat ne isključuje mogućnost izdavanja ruskih pasoša ne samo pripadnicima "Berkuta", već i drugim građanima Ukrajine.

Kako prenose ruske novinske agencije, Aksionov je rekao da će naoružane snage, policija, službe nacionalne bezbjednosti i pripadnici pogranične službe odgovarati samo na njegova naređenja. Dodao je da svi koji se sa takvom odlukom ne slažu treba da napuste svoje službene položaje.

Neimenovani američki vojni predstavnik rekao je za AFP da je Rusija poslala nekoliko stotina vojnika u oblast Krima, nakon što je Kijev pozvao Moskvu da povuče svoje snage sa poluostrva.

Ovaj komentar je, kako navodi francuska agencija, prva potvrda administracije američkog predsjednika Baraka Obame da je Rusija započela upad na Krim.

"Izgleda kao da su oni prebacili nekoliko stotina vojnika (na Krim)", rekao je za AFP taj predstavnik američkog ministarstva odbrane, koji nije želio da bude imenovan.

Rusi nisu unaprijed obavijestili vladu SAD o tome niti objasnili svoje namjere, rekli su neimenovani američki izvori.

Istovremeno, novoizabrani premijer Krima, na jugu Ukrajine, tražio je danas od predsjednika Rusije Vladimira Putina da pomogne u uspostavljanju "reda i mira" na tom crnomorskom poluostrvu, a Rusija je odgovorila da će razmotriti ovaj zahtjev.

"Uzimajući u obzir moju odgovornost za život i bezbjednost građana, tražim od ruskog predsjednika Vladimira Putina da pomogne u uspostavljanju reda i mira na teritoriji Krima", izjavio je Sergej Aksionov u obraćanju čije su dijelove objavili lokalni mediji, a ruska državna televizija emitovala u cjelini.

Krimski poslanici su izabrali Aksionova za premijera Krima, što nisu odobrile nove vlasti u Kijevu uspotavljenje poslije svrgavanja predsjednika Viktora Janukoviča.

On nije precizirao kakvu vrstu pomoći očekuje od Putina i Rusije.

Kancelarija ruskog predsjednika je odgovorila na apel Aksionova za pomoć saopštenjem da će Rusija razmotriti ovaj zahtjev, javlja Itar-Tass.

Predstavnici Pentagona (ministarstva odbrane SAD) su istakli da je Vašington fokusiran na diplomatiju i da nema ozbiljnih razmatranja bilo kakve vojne akcije SAD, prenio je AFP.

"Sada je to u okvirima diplomatije", rekao je jedan drugi američki vojnik zvaničnik, koji takođe nije želio da bude imenovan.

Zvanični su, kako navodi francuska agencija, rekli da im nije poznato da je Ukrajina zatražila bilo kakvu vojnu pomoć.

Američki vojni predstavnici su rekli da za sada nema izvještaja o bilo kakvom oružanom sukobu između ruskih i ukrajinskih vojnika.

Predstavnik Pentagona, kontraadmiral Džon Kirbi, odbio je da kaže da li Obamina administracija dijeli stav Ukrajine da su Rusi "izvršili invaziju" na Krim.

"Mi procjenjujemo situaciju i nismo spremni da je okarakterišemo", rekao je Kirbi novinarima.

Neimenovani zvaničnici su istakli da Vašington nije intervenisao u sukobu 2008. godine kada je Rusija poslala vojnike u Gruziju zbog spornih odmetnutih provincija Južne Osetije i Abhazije, prenio je AFP.

Administracija američkog predsjednika Baraka Obame razmatra moguće da on odustane od plana da učestvuje na samitu Grupe osam najrazvijenijih zemalja svijeta (G8), koji se održava u junu u Sočiju, ukoliko dođe do ruske intervencije u Ukrajini.

Neimenovani zvaničnik je o mogućim posljedicama ruskog miješanja u krizu u Ukrajini govorio nedugo nakon što je i sam Obama upozorio da će takvi potezi "imati posljedice" po Rusiju, ne navodeći kakve bi te posljedice bile.

Obama je istakao da je veoma zabrinut zbog izvještaja o kretanjima ruske vojske na teritoriji Ukrajine i upozorio zvaničnu Moskvu na posljedice eventualnog kršenja suvereniteta Ukrajine.

"Veoma nas zabrinjavaju izvještaji o kretanjima vojske Ruske federacije na području Ukrajine", rekao je Obama u kratkom obraćanju novinarima u Bijeloj kući, prenijele su svjetske agencije.

Predsjednik SAD je priznao da Rusija ima interese i kulturološke i ekonomske veze sa Ukrajinom, i vojnu bazu na Krimu, ali je istakao: "Bilo kakvo kršenje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine bi bilo duboko destabilizujuće".

On je naglasio da bi takvi potezi zvanične Moskve predstavljali kršenje obaveze Rusije da poštuje granice Ukrajine i da bi izazvali osudu čitavog svijeta.

"SAD će se zajedno sa međunarodnom zajednicom pobrinuti da bilo kakva vojna intervencija u Ukrajini ima posljedice", istakao je Obama.

SAD su istovremeno zatražile da se na Krim hitno pošalje međunarodna posrednička misija s ciljem da smiri napetost, i pozvale Rusiju da povuče vojne snage iz regiona.

Američki ambasador u Ujedinjenim nacijama Samanta Pauer rekla je ovo na vanrednom sastanku i konsultacijama na Savjetu bezbjednosti, sazvanom na zahtjev Litvanije, prenio je AFP.

"Veoma smo zabrinuti izvještajima o ruskom vojnom razmještanju na Krimu", rekla je Pauer novinarima.

"SAD pozivaju Rusiju da povuče vojne snage koje gomila u regionu i dozvoli ukrajinskom narodu mogućnost da izabere sopstvenu vladu, odluči o sopstvenoj sudbini i da to uradi slobodno, bez zaplašivanja ili straha", rekla je ona.

Ambasador je rekla da SAD žele hitno slanje međunarodne misije u region s ciljem da se smanje napetosti.

"SAD traže hitnu, međunarodnu posredničku misiju za Krim da počne da smiruje situaciju i olakša produktivan i miran dijalog među svim ukrajinskim partijama", rekla je Pauer.

Rusija nema nikakve veze sa naoružanim grupama koje su zauzele aerodrome i druge strateške objekte na Krimu, izjavio je ruski ambasador pri Evropskoj uniji (EU) Vladimir Čižov u intervjuu za briselski list "Nju Jurop".

"Uvjeravam vas da ruske vlasti i ruska vojna komanda nisu imale ništa sa onim što se dešavalo na Krimu", rekao je Čižov i opisao naoružane ljude koji su prethodnih dana zauzeli aerodrome, vladine zgrade i zgradu lokalnog parlamenta na Krimu kao "lokalne odrede za samoodbranu".

On je podsjetio da su ruske mornaričke trupe stacionirane u Sevastopolju na osnovu bilateralnog sporazuma koji ističe tek 2042. i optužio zapadne medije da naglaskom na situaciju na Krimu skreću pažnju sa Kijeva, gdje je po njemu glavni uzrok ukrajinske krize.

"Ono što se dešava na Krimu je logičan odgovor na ono što se dešavalo u Kijevu", rekao je Čižov i konstatovao da je legitimitet prelazne ukrajinske vlasti "u najmanju ruku sumnjiv".

Ruski ambasador je ukazao da prelaznu vladu, koju većina na Krimu ne priznaje, nije potvrdio legitimno izabrani predsjednik, pa stoga ni sama ne može imati legitimitet.

"Narod na Krimu, koji kao što znate ima autonoman status u okviru Ukrajine, ima puno pravo da brani tu autonomiju bez obzira šta se dešavalo u Kijevu", podvukao je on.

Čižov je optužio Sjedinjene Države i EU da su podrškom demonstracijama u Kijevu pomogli ekstremistima da prigrabe vlast u Ukrajini i konstatovao da su slike sa početka protesta i one koje su se vidjele pri kraju "potpuno različite".

Čižov je rekao da će ruska finansijska pomoć Kijevu ostati pod suspenzijom, "dok se tamo ne oformi prava vlada", a da isporuke gasa ionako podliježu reviziji svaka tri mjeseca.

"Vidjećemo šta će biti", rekao je ruski ambasador i dodao da se neće ponoviti situacija iz 2009, kada je zbog rusko-ukrajinskog gasnog spora veliki dio Evrope usred zime ostao bez grijanja.

AR Krim nalazi se na istoimenom poluostrvu, a poslije Oktobarske revolucije 1917. ušla je u sastav ruske federativne socijalističke republike RSFSR, da bi 1954. godine sovjetska vlada kojom je rukovodio Nikita Hruščov predao Krim u sastav Ukrajinske Sovjetske Socijalističke Republike, obrazlozivši to zajedništvom Rusa i Ukrajinaca.

Prema statističkim podacima iz decembra prošle godine Krim ima 1.958.000 stanovnika, među kojima najviše Rusa, Ukrajinaca i krimskih Tatara.

Po statistici koju prenosi ruska štampa, zvanično Rusa ima 58,5 odsto, Ukrajinaca 24,3 odsto a Tatara 12,1 odsto, dok se smatra da realno Rusa ima 1,5 miliona.

Aerodrom zatvoren do 17 časova

Aerodrom u Simferopolju, prijestonici Krima, biće zatvoren danas do 17 sati po srednjoevropskom vremenu, rekao je za rusku agenciju Itar-Tas s predstavnik tog aerodroma, ne navodeći razloge za to. Aerodrom je zatvoren i svi odlasci su odloženi, rekao je on i dodao da ne može da precizira razloge. I drugi zvaničnik na aerodromu je rekao da je vazdušni prostor iznad Krima zatvoren za sve letove, do danas do 19 sati po lokalnom vremenu.

Prekinute veze

Ukrajinski nacionalni telekomunikacioni operator "Ukrtelekom" je saopštio da je izgubio vezu između poluostrva Krim i ostatka Ukrajine, jer su oštećeni optički kablovi, javila je agencija Interfaks-Ukrajina. "Kao rezultat djelovanja nepoznatih ljudi, oštećeni su optički kablovi, a posljedica toga je da je telefonski i internet saobraćaj na poluostrvu Krim skoro potpuno obustavljen", saopštila je kompanija.

Referendum 30. marta

Referendum o statusu Autonomne Republike Krim biće održan 30. marta, izjavio je predsjednik krimske vlade Sergej Aksjonov. Ranije je krimska skupština referendum zakazala za 25. maj. "Zbog neophodnosti, odlučili smo da ubrzamo održavanje referenduma o statusu AR Krim. Referendum je zakazan za 30. mart", rekao je Aksjonov na prvoj sjednici vlade Krima u novom sastavu. Građani će se, kako je ranije javljeno, izjašnjavati o tome da li Krim ima "državnu samostalnost" i ulazi u sastav Ukrajine "na osnovu ugovora i sporazuma".

(MONDO, Foto: AP Photo/Darko Vojinović/Beta)