Smrt predsjednika Poljske Leha Kačinjskog i drugih zvaničnika je "nezamisliva tragedija", rekao je bivši predsjednik Poljske Leh Valensa.
"Ovo je nezapamćena, nezamisliva tragedija", rekao je Valensa, plačući nakon što je čuo vijest o pogibiji Kačinskog u blizini ruskog grada Smoljenska.
Osim Kačinjskog, koji je sa zvaničnom poljskom delegacijom letio u Katin na pomen poljskim žrtvama koje su ubili sovjetski vojnici 1940. godine, bila i njegova supriga Marija i desetine drugih poljskih zvaničnika.
Poljska delegacija trebalo je da učestvuje na ceremoniji obilježavanja 70 godina od smrti 22 000 poljskih oficira, koji su ubijeni 1940. godine u obližnjoj Katinskoj šumi.
"Sovjeti su ubili pripadnike poljske elite prije 70 godina. Danas, poljska elita je poginula kada se spremala da poštu Poljacima koji su ubijeni 1940. godine", rekao je Valensa, bivši vođa pokreta "Solidarnost".
Avionska nesreća u kojoj je poginuo predsjednik Poljske Leh Kačinski i drugi visoki zvaničnici je najtragičniji događaj u poslijeratnoj istoriji Poljske, izjavio je poljski premijer Donald Tusk.
Tusk je rekao da će u subotu otputovati na mjesto nesreće u zapadnom ruskom gradu Smolensku.
On je dodao da će Poljska u nedjelju u podne sa dva minuta ćutnje odati poštu žrtvama ove nesreće.
Evropska unija poslala je poruku podrške Poljskoj nakon avionske nesreće u kojoj je poginuo predsjednik Poljske Leh Kačinjski.
"Želim da prenesem podršku narodu Poljske koji su sada suočeni sa ovom tragedijom", rekao je španski ministar inostranih poslova Migel Anhel Moratinos, čija je zemlja predsjedavajući EU.
On je dodao da želi da pošalje "poruku solidarnosti u ovom teškom trenutku za sve Poljake i Evropljane".
Generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen uputio je izraze saučešća narodu Poljske nakon pogibije predsjednika Kačinjskog.
"U ime NATO, i u moje lično ime, izražavam iskreno saučešće narodu Poljske, porodicama predsjednika i gospođe Kačinjski i svim drugim koji su izgubili život u ovoj užasnoj tragediji", rekao je Rasmusen.
On je dodao da je ovo tragedija i za NATO i za Poljsku, koja je članica Alijanse od 1999. godine.
Njemački ministar inostranih poslova Gvido Vestervele rekao je da je smrću Kačinskog i drugih visokih poljskih zvaničnika Evropa izgubila ljude na koje se mogla osloniti.
On je rekao da je to "tragičan trenutak za Poljsku" i da Njemačka saosjeća sa tom zemljom.
Vestervele je dodao da je lično bio šokiran jer je poznavao Kačinjskog kao veoma mudrog čovjeka i osobu sa kojom je mogao razgovarati.
Porukama saučešća pridružio se i predsjednik Litvanije Dalija Gribauskaite, koja je bila među prvim liderima koja je izrazila svoju tugu nakon tragične avionske nesreće.
Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Nikola Špirić izrazio je saučešće premijeru Poljske Donaldu Tusku i narodu Republike Poljske povodom avionske nesreće u kojoj je poginuo predsjednik Leh Kačinski i veliki broj putnika i članova posade.
"Duboko smo potreseni vijestima o neprocjenjivom gubitku ljudskih života kada se srušio avion u kojem se nalazio predsjednik Leh Kačinski i brojni članovi delegacije Republike Poljske. U ovim teškim trenucima za cijeli poljski narod, a posebno za porodice i prijatelje žrtava, molim Vas da u ime Savjeta ministara BiH i u moje lično ime primite izraze najdubljeg saučešća i iskrene solidarnosti", navodi se u telegramu predsjedavajućeg Špirića.
Premijer Republike Srpske (RS) Milorad Dodik u ime Vlade Republike Srpske i svoje lično ime, uputio je izraze najdubljeg saučešće predsjedniku Vlade Poljske Donaldu Tusku, ambasadoru u BiH Andreju Tiškieviču i narodu Poljske povodom avionske nesreće u kojoj je poginuo poljski predsjednik Leh Kačinski.
"Sve nas u Republici Srpskoj duboko je potresla vijest o pogibiji predsjednika Kačinskog kao i svih drugih putnika. U ime Vlade Republike Srpske i svoje lično ime, kao i u ime svih građana Republike Srpske izražavam najdublje saučešće Vama, kao i porodicama nastadalih u avionskoj nesreći", poručio je premijer Dodik.
Telegram saučešća poljskom narodu uputio je i predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Sillajdžić, te predsjednik Srbije Boris Tadić, predsjednik Vlade Srbije Mirko Cvetković, te predsjednica Skupštine Srbije Slavica Đukić-Dejanović.
Protivnik nezavisnosti Kosova
Poljski predsjednik Leh Aleksander Kačinjski rođen je 18. juna 1949. godine u Varšavi, a srpskoj javnosti je poznat kao jedan od dosljednih protivnika nezavisnosti Kosova.
Kačinjski je veoma oštro kritikovao poljsku vladu koja je imala suprotan stav i koja je priznala Kosovo.
Kačinjski, koji je završio pravni fakultet, politikom je počeo da se bavi kao student prava, krajem šezdesetih godina i u preteči sindikata "Solidarnost", gdje mu je saborac bio Leh Valensa.
Bio je oštar protivnik komunističkog režima. Godine 2001. zajedno s bratom blizancem Jaroslavom osniva konzervativnu stranku Pravo i pravda i na njenom čelu ostaje do 2003.
Kačinjski je 1989. godine bio izabran u senat, a 1991. godine u sejm /parlament/.
On je 1991. godine bio na čelu Biroa za nacionalnu bezbjednost pri kabinetu predsjednika Poljske, a 2000. godine ne bio na položaju ministra pravde u vladi Ježi Buzeka.
Bio je jedan od lidera partije Ugovor snaga centra, a 2001. godine sa bratom Jaroslavom formira stranku "Pravo i pravda", Iste godine je izabran i za njenog predsjednika.
Leh Kačinjski je od 2002. godine gradonačelnik Varšave, a 2005. godine izabran je za predsjednika Poljske.
Kritikovan je, jer je u to vrijeme njegov brat Jaroslav postao premijer i predvodio vladu sve do poraza na izborima 2007. godine.
(MONDO/Srna)