Prema istraživanju koje je sproveo Populacioni fond UN (UNFPA) predviđa se da je 23.000 mladih u BiH već preduzelo konkretne korake i da će se vrlo vjerovatno iseliti u narednih 12 mjeseci, upozorio je danas u Sarajevu predstavnik UNFPA za BiH Džon Kenedi Mesoti.
Mesoti je naveo da se današnjom prezentacijom izvještaja o emigraciji mladih iz BiH pokušava podići uzbuna.
"Svi, čini se, to znaju i žele nešto da urade. Ali, ono što se radi nije dovoljno da bi se obezbijedilo da mladi ostanu u ovoj zemlji. Ljudi se sele i to je u ljudskoj prirodi. Ako ne budemo radili na rješavanju korijena problema, od potencijala koji postoji danas ostaće prazna zemlja", upozorio je Mesoti.
On je ukazao da je među 23.000 mladih koji namjeravaju da se isele iz BiH najviše onih između 18 i 29 godina.
"U proteklih nekoliko godina je između 50.000 i 55.000 ljudi napuštalo ovu zemlju godišnje. Stvari se samo ubrzavaju i vrijeme je da se ovom pitanju da prioritet koji zaslužuje", istakao je predstavnik UNFPA za BiH.
On je dodao da svako mora da preduzme nešto po tom pitanju.
Rezidentni koordinator UN Ingrid Mekdonald istakla je da su savjeti mladih i UNFPA u BiH uradili odličan posao kako bi sagledali kako razmišljaju mladi ljudi u ovoj zemlji.
"Već godinama je poznat problem da mladost u BiH želi da napusti ovu zemlju. To više nije vijest jer su brojke mladih koji odlaze visoke. Za svoj odlazak navode različite razloge, poput ekonomskih prilika, radnih mjesta koja omogućavaju napredovanje", rekla je Mekdonaldova.
Ona je dodala da, uprkos objavljenim podacima, postoji i šansa, zbog čega UN sa vlastima BiH radi na razvijanju strategije i politike za mlade.
Predstavnik Omladinskog savjeta Republike Srpske Ognjen Vukojević ukazao je da je položaj mladih u BiH povoljan u pogledu dostpunosti edukacija i seminira koji se sprovode u saradnji sa nevladinim sekotorom i institucijama o pravima mladih.
"Ono što nije dobro i zašto želimo da upalimo crveni alarm je nezadovoljstvo mladih. U BiH je visok stepen korupcije, nemogućnost zapošljavanja i egzistencijalni problemi su ono što mlade tjera iz ove zemlje", poručio je Vukojević.
Prema istraživanju UNFPA, koje je sprovedno na uzorku od 5.001 mlade osobe, gotovo 73 odsto ispitanika navelo je da je životni standard u njihovom neposrednom okruženju stagnirao ili se pogoršao.
Iseljavanje je glavni faktor za smanjenje stanovništva BiH, za koje se predviđa da će pasti ispod 1,6 miliona do 2070. godine sa današnjih 3,5 miliona stanovnika.
Takođe se pogoršava starenje stanovništva BiH i utiče na stopu fertiliteta u zemlji, koja iznosi 1,25 djece po ženi i među najnižim je u Evropi pošto mnogi mladi u reproduktivnoj dobi zasnivaju porodice u inostranstvu.
Iseljavanju najčešće teži populacija od 18 do 24 godine i muškarci, sa srednjim obrazovanjem, bez posla, bračnog statusa ili oni koji imaju dvojno državljanstvo, porodicu ili prijatelje u inostranstvu.
Istraživanje UNFPA pokazalo je da, što je stabilnija situacija sa poslom kod mlade osobe, manja je vjerovatnoća da će razmišljati o preseljenju.
Razlozi zbog kojih mladi navode interesovanje za iseljavanjem su nepovoljni socio-ekonomski uslovi, velika nezaposlenost, nedostatak kvalitetnih javnih usluga, kao i okruženje koje ne pruža podršku, uz izostanak prilika za lični i profesionalni razvoj.
Izvještaj UNFPA preporučuje niz mjera za poboljšanje kvaliteta života i mogućnosti mladih u BiH, što uključuje politike i aktivnosti na poboljšanju obrazovanja i izgleda za posao, proširenje kvaliteta javnih usluga i pristupa stanovanju, te vraćanje povjerenja mladih u javne institucije.
Druge predložene mjere uključuju promociju učešća mladih u javnim poslovima i suzbijanje negativnog stereotipa o mlađoj generaciji.
Istraživanje je sprovedeno s ciljem prikupljanja informacija za izradu Vizije mladih do 2030. godine u BiH, kao procesa koji će voditi Ministarstvo civilnih poslova u Savjetu ministara u saradnji sa UNFPA i entitetskim resornim ministarstvima.
Vizija mladih do 2030. godine treba da ponudi strateški smjer i predloži mjere politika za poboljšavanje položaja mladih u društvu, u skladu sa Lisabonskom deklaracijom "Plus 21", koju je Usvojila Svjetska konferencija ministara nadležnih za mlade.
