U nemoći da ozbiljnije pariraju politici SNSD–SP–DNS, opozicionari neuspjehe uglavnom pravdaju "jednopartijskim" sistemom Milorada Dodika.
Mada je opozicija u RS ove godine ojačana izlaskom PDP iz vlasti, ali i osnivanjem DP Dragana Čavića, građani i analitičari uglavnom kažu da su "korektori vlasti" i dalje nemoćni da se nametnu kao ozbiljan politički faktor, prenosi list "Blic".
Međutim, ni vlast ne ostaje dužna, mada je svjesna da, bar za sada, nema ozbiljnih protivnika, prenosi list.
To joj ne smeta da u parlamentu odbije gotovo svaki prijedlog koji dolazi od SDS, SRS, PDP... dok bošnjačke stranke (SDA, SBiH) djeluju u pravcu zaštite svoje nacionalne politike. Ovaj odnos najbolje pokazuje istraživanje Centra civilnih inicijativa.
Na primjer, u 2007. godini opozicija je u NSRS uložila 100 amandmana, od kojih je vladajuća garnitura prihvatila samo devet. Situacija se donekle popravila 2008, kada je od 205 amandmana parlament RS prihvatio 45 ili 22 odsto.
Za to vrijeme, parlament je prihvatao gotovo sve što je dolazilo iz vlasti (87 odsto) iako su se njihovi amandmani često samo u jednoj riječi razlikovali od onih koji stižu iz opozicije.
Lider najjače opozicione stranke SDS Mladen Bosić kaže da je najveći problem što je na izborima 2006. SNSD dobio apsolutnu vlast i u RS i u BiH (u vidu učešća predstavnika iz RS).
"Problem je što oni ne shvataju da normalan demokratski politički život znači normalne relacije sa opozicijom, koja ima ulogu kao korektor vlasti i kao neko ko treba da očuva demokratiju. Očigledno je da su kadrovi SNSD vjerovatno profilisani u vrijeme jednopartijskog sistema bivše Jugoslavije”, kaže Bosić.
On je uvjeren da ovakvoj poziciji SNSD pomažu i mnogi mediji u RS jer „skoro da imamo monopol medija koji se štampaju u Banjaluci”.
Odskorašnji opozicionar predsjednik PDP Mladen Ivanić naglašava da opozicija ni sada nije razjedinjena, ali vjeruje da je za značajniji uspjeh potrebnija čvršća saradnja „koja će doći do izražaja u vrijeme izbora”.
"Mislim da opozicija mora da izađe sa zajedničkim kandidatima za predsjednika RS i člana Predsjedništva BiH. Na tome će se mjeriti spremnost partija da prevaziđu lične sujete”, kaže Ivanić.
Međutim, poslanik SNSD u Narodnoj skupštini RS Nikola Baštinac kaže da klub ove stranke ima „velikih” problema sa opozicijom, jer"ne može dobiti konstruktivne odgovore” na stručna pitanja koja postavlja.
"Pokušavamo da ukrstimo argumentaciju i tako poboljšamo kvalitet vladinih prijedloga. Najveći je problem kada raspravljamo o ekonomskim temama, kada se opozicija uglavnom bavi demagogijom”, kaže Baštinac.
Petar Đokić, lider Socijalističke partije, djela vladajuće koalicije, kaže da je oduvijek smatrao kako je opozicija dio svake političke scene i demokratskog društva. Međutim, sumnjičav je prema opoziciji u RS.
"Sadašnja opozicija je konfuzna i nije u stanju da definiše svoju politiku koja je zasnovana na vizijama i znači alternativu postojećem stanju. Blok partija u opoziciji ne može da bude posebno bitan za društvo. One će svakako postojati i u buduće, ali ne mislim da mogu preuzeti teret vođenja države”, uvjeren je Đokić.
Politički analitičar Gostimir Popović smatra da je politički i parlamentarni život u RS "vrlo interesantna kategorija", ali da se opozicione partije, čak i one koje su bile jake, ne vide i ne čuju.
"Uslovno rečeno, mi nemamo ni političkog ni parlamentarnog dijaloga, odnosno političke borbe u kojoj se dolazi do boljeg rješenja”, kaže Popović.
Umjesto borbe za političke ciljeve, kaže on, opozicione partije se više brinu kako da svog čovjeka proguraju na mjesto ministra.
"Da bi se ove stranke nemetnule, potrebno je da definišu svoj program, a ne da ga prepisuju. Potrebno je da na terenu grade infrastrukturu političke partije koju trenutno nema nijedna partija. Ovo naročito važi za stranke koje zovemo ‘kombi partije’, čije cjelokupno rukovodstvo i članstvo može da stane u jedan kombi”, kaže Popović.
(MONDO)