Istragu o nestanku 7,5 milijardi KM od stranih donacija koče ambasade i međunarodne organizacije, koje neće da otkriju podatke o doniranom novcu
Rad Istražne komisije za utvrđivanje trošenja donatorskih sredstava stopiran je zbog odbijanja stranih ambasada i međunarodnih organizacija u BiH da otkriju podatke o novcu doniranom za posleratnu obnovu i razvoj, piše "Pres RS".
Izvor lista tvrdi da ponašanje stranaca budi sumnju da su i sami učestvovali u pranju više od 7,5 milijardi KM, kojima se gubi svaki trag.
Prema njegovim riječima, članovi komisije bili su šokirani kada su ambasade i organizacije od kojih su tražili podatke o trošenju 15 milijardi KM donacija odbile da sarađuju u istrazi, preporučujući im da se obrate onima koji su dobili donacije.
"To, praktično, znači da komisija nema kome da se obrati, jer je od ambasada i međunarodnih organizacija tražila da odgovori kome su pare bile namijenjene i koliko je kome novca podijeljeno. Ovakvim odgovorom stranci su bacili sjenku na svoj donatorski rad i izazvali dodatne sumnje da sve vrijeme pokrivaju najviše bošnjačke funkcionere, koji su, po svemu sudeći, najveći dio od 7,5 milijardi KM prebacili na dobro zaštićene privatne račune", kaže izvor "Pressa RS".
Upravo najviši bošnjački zvaničnici od samog početka opstruišu istragu o donacijama. Sve je počelo odbijanjem Adnana Terzića da u vrijeme dok je bio predsjedavajući Savjeta ministara obezbjedi novac za rad komisije, na čijem je čelu tada bio Tihomir Gligorić.
"Nema nikakve sumnje da je Terzić tada štitio Bakira Izetbegovića i Hasana Čengića, sive eminencije SDA, koji su duboko upetljani u nestanak dobrog dijela novca", tvrdi sagovornik lista.
On ističe da bi u istragu morali da se uključe tužilaštva i sudovi, jer postaje sve očiglednije da postoji jaka sprega između pojedinih bošnjačkih političara, ambasada i međunarodnih organizacija, koje neće da kažu kome su davale pare.
Mirko Okolić, član parlamentarne komisije za utvrđivanje trošenja donacija, kaže da su upitnici u kojima se traže detaljni odgovori na pitanja u vezi sa donacijama upućeni na oko 1.000 adresa. On smatra da će dobijanjem povratnih informacija rad komisije biti znatno olakšan.
"Do sada nam je stiglo ko 100 popunjenih upitnika. Ali, imam informacije da pojedine ambasade nisu odgovorile na naš dopis, navodeći da za podatke o trošenju donacija treba da se obratimo onima koji su te donacije dobili. To bi moglo da nam oteža rad, ali vidjećemo. Kad dobijemo sve odgovore, neke stvari će biti mnogo jasnije", ističe Okolić, ne želeći da otkriva koje ambasade su odbile da dostave podatke.
Predsednik parlamentarne komisije za istragu o trošenju donacija iz prethodnog mandata Tihomir Gligorić kaže da odbijanje pojedinih ambasada da aktuelnoj komisiji dostave podatke o donacijama iz njihovih zemalja dovoljno govori o kredibilitetu koji BiH uživa u međunarodnim krugovima.
"Očigledno je da je taj kredibilitet na veoma niskom nivou, čim se strane ambasade oglušuju na zahtjeve iz parlamenta. Nedavno sam bio na sjednici nove komisije i poželio sam im sreću u daljem radu, ali nema dileme da će im biti izuzetno teško", kaže Gligorić.
On ne vjeruje da zloupotreba donacija ikada biti istjerana na čistac, jer se pokazalo da su u tu priču upetljani najistaknutiji bošnjački zvaničnici iz ratnog i posljeratnog perioda, od kojih su neki i sada na vlasti.
Član komisije Slavko Jovičić kaže da nije optimista da će do kraja ovog parlamentarnog mandata komisija završiti posao.
"Da je bilo volje, ta istraga je mogla davno da se završi. Taj posao je toliko obiman da njega ne mogu da rade parlamentarci već nadležni pravosudni organi. Šta je posao Tužilaštva BiH i SIPA? Da li je interes ove zemlje da se utvrdi gdje su nestale milijarde? Izgleda da nije, jer ova komisija ne može da uradi ništa. Ja sam prihvatio da budem njen član samo da bih mogao da ukažem na sve te anomalije", tvrdi Jovičić.
(MONDO)