Nebojša Radmanović i Nikola Špirić uputili pisma Ban Ki Munu uoči debate Savjeta bezbjednosti UN o BiH
Savjet bezbjednosti UN održaće u ponedjeljak otvorenu debatu o situaciji u BiH tokom koje će visoki predstavnik Valentin Incko podnijeti izvještaj.
Na sjednici će učestvovati i predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić, iako Predsjedništvo BiH o tome nije donijelo odluku, niti se usaglasilo u vezi sa debatom u Savjetu bezbjednosti i platformom za nastup.
Član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske (RS) Nebojša Radmanović uputio je u nedjelju pismo generalnom sekretaru UN Ban Ki Munu u kojem ga je obavijestio da stavovi koje u svom obraćanju bude iznosio predsjedavajući Predsjedništva BiH ne predstavaljaju zvanične stavove BiH, nego lične stavove Harisa Silajdžića.
S obzirom da se Predsjedništvo BiH nije konsenzusom usaglasilo o predstavljanju, nastupu i političkim stavovima na debati, niko nema pravo da u ime BiH podrži izvještaj visokog predstavnika o BiH u Savjetu bezbjednosti, koji, kako je naveo Radmanović, sadrži niz netačnih ocjena o situaciji u BiH.
Radmanović je od generalnog sekretara UN i predsjedavajućeg Savjeta bezbjednosti za ovaj mjesec zatražio da njegovo pismo bude proslijeđeno svim članicama Savjeta bezbjednosti kao zvanični dokument i da tako bude tretirano.
Pismo generalnom sekretaru UN uputio je i predsjedavajući Savjeta ministara BiH Nikola Špirić, koji je ukazao da u BiH nije moguće postići legitiman i trajan napredak, sve dok je zemlja opterećena međunarodnim službenikom koji uporno postupa bez ikakvog osvrtanja na vladavinu prava.
Navodeći da se to odnosi na visokog predstavnika i njegova "bonska ovlaštenja", Špirić je naglasio BiH neće ubrzati svoj evroatlantski put sve dok u BiH bude prisustan strani intervencionizam.
Špirić je u pismu upućenom Ban Ki Munu i ambasadoru Libana u UN Navafu Salamu, čija zemlja trenutno predsjedava Savjetom bezbjednosti, naveo da nije saglasan sa velikim brojem konstatacija iz izvještaja visokog predstavnika, dodajući da su vlasti u BiH ostvarile značajan napredak i na entitetskom i na nivou BiH.
Iz OHR-a u nedjelju je saopšteno da će Incko u govoru u Savjetu bezbjednosti UN naglasiti da su, u slučaju reforme viznog režima, vlasti u BiH pokazale da su sposobne da odgovore na logiku zahtjeva javnosti i apelovati da taj model bude primijenjen i na druge reforme koje su do sada bile blokirane.
Visoki predstavnik će, kako se navodi, apelovati na vlasti u BiH da iskoriste mogućnosti stvorene izuzetno poboljšanim odnosima u regionu kako bi ubrzali napredovanje zemlje u pravcu evroatlantskih integracija.
Mediji su ranije prenijeli da Incko u izvještaju, između ostalog, navodi da je BiH u posljednjih šest mjeseci ostvarila napredak u ispunjavanju uslova za viznu liberalizaciju i uključenja u Akcioni program za članstvo u NATO (MAP), što je uslovljeno rješavanjem pitanja vojne imovine, ali da stagnira u sprovođenju ostalih reformi.
Osim Inckovog izvještaja Savjetu bezbjednosti UN dostavljen je i izvještaj Vlade Republike Srpske (RS) o situaciji u BiH u kojem se navodi da stalne zloupotrebe visokog predstavnika u BiH ukazuju na potrebu zatvaranja OHR-a i da podrška za to raste među članovima Savjeta za implementaciju mira, zvaničnicima EU i među međunarodnim ekspertima.
"Vlada je uvjerena da će, kada nezakonito miješanje OHR-a bude okončano, izabrani lideri BiH intenzivirati dijalog, ubrzati politički napredak i poboljšati život građana BiH", navodi se u izvještaju Vlade RS.
U izvještaju se podsjeća da je i nakon novembra prošle godine, kada je proslijeđen raniji izvještaj Vlade RS, visoki predstavnik u BiH nastavio sa izdavanjem izvršnih naredbi koje znatno prevazilaze njegov pravni mandat prema aneksu 10 Dejtonskog sporazuma i koje krše ljudska i demokratska prava garantovana Ustavom BiH.
Vlada RS poručuje da svaka reforma Ustava BiH mora proizaći iz konsenzusa unutar BiH umjesto da bude nametnuta spolja, da treba očuvati osnovne mehanizme zaštite Dejtonskog sporazuma i da ta reforma ne treba biti vezana za zatvaranje OHR-a.
BiH je od 1. januara ove godine nestalna članica Savjeta bezbjednosti, pa uz pet stalnih članica glasa i donosi odluke.
(MONDO)
