Dan koji je promijenio Banjaluku

Pedesetjednogodišnja Banjolučanka Veselka Bašić vraća se u trenutak kada je imala deset godina.
"Kad je prvi put u nedjelju zatreslo, igrala sam se na livadi. Nisam znala o čemu se radi. Potom je u devet sati bio drugi zemljotres i tada sam se zadesila ispred kuće. To se treslo da ne znaš gdje se nalaziš! Srećom, nisam bila u kući. Sjećam se da smo jedva čekali da opet zatrese da ne idemo u školu ", prisjeća se ona za list Fokus, dodajući da su dijelili konzerve hrane s komšijama, ložili vatru ispred kuće, a nakon zemljotresa kuće su se popravljale u akcijama.

Prema riječima istoričara Zorana Pejašinovića, grad se nakon zemljotresa počeo razvijati.
Ta tragedija podigla je na noge cijelu državu, ali i druge zemlje. Novu zgradu Gimnazije poklonio je Banjoj Luci grad Sarajevo, Osnovnu školu "Georgi Stojkov Rakovski" bugarski narod, zbog čega je škola i prozvana Bugarska škola, dok je škola u Slatini nazvana "Holandija", jer je holadska vlada donirala sredstva - rekao je, naglašavajući da je mnogo ulagano nakon udara ove prirodne sile, a broj stanovnika u kasnijim godinama se udvostručio.

Nakon zemljotresa, između ostalog, izgrađeno je naselje Borik, kao i barake u naselju Lazarevo, ali i robna kuća "Boska", univerzitetski centar, banjolučki aerodrom, a centar grada je rekonstruisan.

Iz Sektora za seizmologiju Hidrometereološkog zavoda RS podsjećaju da ne postoji način da se zemljotres vremenski predvidi, jer su mnogi parametri koji utiču na pojavu zemljotresa slične jačine, a neki su nauci još uvijek nepoznati.
" Međutim, u dužem vremenskom intervalu zemljotresi se dešavaju u istim geološkim zonama. Stoga se proučavanjem podataka o njihovom događanju mogu izdvojiti žarišne zone i definisati maksimalne očekivane energije budućih zemljotresa. Ovi rezultati se najčešće predstavljaju na seizmološkim kartama, čiji je sadržaj dugoročna seizmička prognoza - kazala je Vesna Šipka, rukovodilac Odjeljenja inženjerske seizmologije.

Pošto se zemljotresi ne mogu predvidjeti, ono što se može učiniti jeste prevencija, a potrebno je poštovati zakonske regulative za građenje u trusnim područjima.

Šipka dodaje da protivtrusna gradnja obuhvata projektovanje i izgradnju objekata koji će u uslovima zemljotresa imati manja strukturna oštećenja. Osnovni seizmološki parametri, kaže, za protivtrusnu gradnju se prikazuju na seizmološkim kartama.

"Izgradnja ovako projektovanih objekata ekonomski je opravdana, jer su ulaganja u otklanjanje šteta od mogućih zemljotresa znatno manja od ulaganja u gradnju objekata potpuno otpornih na dejstvo zemljotresa. Prostorno planiranje jeste još jedan od ključnih elemenata u procesu definisanja bezbjedne životne sredine u uslovima prisutne seizmičke aktivnosti ", rekla je, naglasivši da je neophodna i sistemska obuka stanovništva, posebno predškolske i školske djece.

Kada je u pitanju banjolučki region, saopštili su iz Zavoda, može se reći da je ova žarišna zona bila uglavnom seizmički neaktivna posljednjih nekoliko godina, a najjači zemljotres koji je registrovan u posljednje dvije godine desio se 7. maja prošle godine, s magnitudom 3,7 Rihtera i epicentrom na području  Kozare, te jačinom od pet stepeni Merkalijeve skale.

Ona je kazala da ovaj potres po njihovim saznanjima nije izazvao materijalnu štetu, ali je izazvao uznemirenost građana Banje Luke, Prijedora, Omarske i Kozarske Dubice.

"Ako govorimo o ovoj godini,  najjači zemljotres koji je naša služba u širem regionu Banje Luke registrovala desio se 7. januara u deset časova i 54 minuta, s magnitudom 2,6 Rihtera i procijenjenim intenzitetom od četiri stepena Merkalijeve skale. Zemljotres ovog intenziteta građani mogu osjetiti, ali on ne može izazvati štetu na objektima ", rekla je Šipka.

Bilans potresa 1969. godine

Izuzetno jak prethodni udar desio se 26. oktobra 1969. godine u 16 časova i 36 minuta po lokalnom vremenu i bio je magnitude 5,6 jedinica Rihterove skale. Potom je uslijedio glavni udar 27. oktobra u devet časova i deset minuta po lokalnom vremenu, magnitude 6,6. jedinica Rihtera. Ovaj potres je najjači koji se desio na teritoriji BiH, a ostavio je katastrofalne posljedice u 15 krajiških opština uključujući ljudske žrtve i ogromnu materijalnu štetu, pri čemu je izgubljeno 17 ljudskih života, a porušeno je ili je teško oštećeno 86.000 stambenih jedinica, 266 školskih objekata, 152 objekta javne uprave i administracije, 146 kulturnih institucija, 133 zdravstvena objekta i 29 socijalnih ustanova.

Što se tiče ponašanja za vrijeme zemljotresa građani treba da budu svjesni da žive u trusnom području, te da stambene objekte i njihovu unutrašnjost prilagode tome i da se što je moguće više informišu o tome. Neophodno je sačuvati pribranost, skloniti se na najbezbjednije mjesto, na primjer ispod dovratka, stola ili klupe u školi, stanu i kući i tu sačekati da se podrhtavanje tla smiri, ne koristiti lift, isključiti struju i plin, zatvoriti vodu u stanu ili kući, a ako se zateknete na otvorenom udaljite se od objekata na najmanje trećinu visine objekta.

Dvije skale definišu zemljotres

Postoje dvije skale kojim se kvalitativno definiše zemljotres. Jedna je Rihterova skala, u kojoj izražavamo magnitudu, a ona definiše oslobođenu energiju u žarištu zemljotresa, a druga je Merkalijeva skala koja izražava intenzitet. Merkalijeva skala definiše efekte koje je zemljotres izazvao na površini. Postoji veza između ove dvije skale, ali ona nije jednostavna, jer efekti koje će zemljotres imati na površini zavise ne samo od magnitude već i od dubine žarišta, sastava Zemljine kore kroz koju talasi prolaze, udaljenosti žarišta i kvaliteta lokalnog tla. Na mekanom i pjeskovitom tlu efekti zemljotresa su mnogo veći nego na čvrstoj stijeni.
Tačno vrijeme zemljotresa

Svi satovi u Banjoj Luci pokazuju tačno vrijeme, osim jednog na Trgu Krajine, na kojem kazaljke pokazuju devet sati i 11 minuta, a datum je 27. oktobra 1969. godine. Sat je stao tada i do danas pokazuje isto vrijeme, da sadašnji stanovnici ovog grada ne bi zaboravili šta se tad desilo. (MONDO)