Incko pred Savjetom bezbjednosti ocijenio da je BiH načinila impresivne napretke, ali da još postoje određene podijeljenosti među političarima.
Bosna i Hercegovina je načinila impresivan napredak od potpisivanja Dejtonskog sporazuma prije 15 godina, ali podeljenost među etničkim grupama blokira reforme,ocijenio je visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Incko.
On je, u redovnom izvještaju Savjetu bezbednosti UN, koji obuhvata period od 1. maja do 22. oktobra, rekao da se njegova Kancelarija (OHR) ne može zatvoriti sve dok napredak ne bude još veći.
"Nažalost, nacionalističke agende unutar zemlje i dalje odnose prevagu nad saradnjom i kompromisom", rekao je on.
Incko je, takođe, podsjetio na ocjenu Evropske komisije da je BiH načinila "ograničeni napredak" u stvaranju uslova za ulazak u NATO i Evropsku uniju.
"Iako je bilo značajnog napretka u prvih 11 godina poslije rata, u posljednje četiri godiine došlo je do stagnacije", smatra visoki predstavnik.
Incko je rekao da politiku "nultog zbira", u kojoj dobitak za jednog,istovremeno znači gubitak za drugog, treba da zameni "politika zasnovana na kompromisu i spremnosti za susret na pola puta".
On je, takođe, odbacio secesiju kao rješenje za problem u BiH, rekavši da, "da je podjela Bosne bila moguća mirnim putem, do nje bi došlo 1992. godine".
Incko je pozvao međunarodnu zajednicu da nastavi snažno angažovanje u BiH, a Savjet bezbjednosti UN da iduće nedelje produži mandat snagama EUFOR-a u BiH.
Bosnu i Hercegovinu, koja je članica Savjeta bezbjednosti, na sjednici je predstavljao predsjedavajući Predsjedništva Nebojša Radmanović.
Radmanović, predstavnik Republike Srpske u tročlanom Predsjedništvu BiH, je, u okviru debate povodom šestomjesečnog izvještaja o stanju u zemlji, rekao da je BiH imala manji zastoj na svom reformskom i tranzicijskom putu.
On je kao jedan od razloga naveo i to što je "ova godina bila izborna u BiH, pa su se politički subjekti više okrenuli izbornoj kampanji i pridobijanju glasova birača nego stvarnim problemima zemlje".
Radmanović, je rekao da je ta zemlja udruženim naporom međunarodne zajednice i domaćih vlasti ostvarila značajan napredak u poslijeratnom periodu, istakavši da to predstavlja pozitivan primjer u odnosu na mnoga druga slična krizna područja u svijetu.
"Dajte mi, molim vas, primjer mirovnog sporazuma u modernoj istoriji Evrope i svijeta koji je brže i uspješnije primenjen", rekao je Radmanović.
On je naglasio da u zemlji postoje različita gledanja na položaj i dalji status Kancelarije visokog predstavnika u BiH.
"Ukoliko su poslije rata postojali razlozi za postojanje Kancelarije visokog predstavnika u BiH, petnaest godina kasnije oni su bitno umanjeni", ocijenio je Radmanović.
"Danas se sve zemlje zapadnog Balkana nalaze na određenom nivou napretka prema Evropskoj uniji. BiH jeste u malom zaostajanju za susjedima, ali ne toliko koliko neki žele predstaviti", primjetio je Radmanović.
On je, između ostalog, rekao da su to razlozi za ohrabrenje BiH na putu ka EU, gdje i pripada, za brzu transformaciju Kancelarije visokog predstavnika, kao i za poziv liderima u BiH da se dogovaraju i urede je u skladu sa vlastitim sporazumom, bez pritisaka sa strane.
Ruski ambasador pri UN Vitalij Čurkin ocijenio je da je "dalje zadržavanje Kancelarije visokog predstavnika u BiH izgubilo smisao i postalo kontraproduktivno", jer su, kako je rekao, građani BiH sposobni da sami donose odluke o sopstvenoj budućnosti, a da međunarodna zajednica treba da sarađuje sa izabranim zvaničnicima, uključujući i one u Banjaluci.
Američka ambasadorka Rozmeri Di Karlo pozdravila je posljednja dostignuća BiH, ukidanje viza za EU i uspješne izbore, ističući da "SAD očekuju formiranje vlade koja može da ostvari napredak u reformama".
Ona je izrazila snažnu američku podršku visokom predstavniku Incku, naglasivši da "sve strane moraju da poštuju i sprovode njegove odluke", kao i da za zatvaranje OHR još nisu ispunjeni uslovi.
(Tanjug)