U cijeloj BiH zabilježen je rast prosjačenja djece, a najveći broj djece koja se bave prosjačenjem romske je nacionalnosti.
Ovo je zaključeno na današnjem okruglom stolu u Mostaru o temi "Zagovaranje uspostave dnevnih centara za djecu u riziku od prosjačenja".
Prema nekim procjenama, djeca koja prosjače dnevno zarade između 50 i 100 KM, a njihov, kao i identitet osoba koja prosjače je vrlo teško utvrditi, jer ne posjeduju ličnu dokumentaciju i često mijenjaju lokacije, istaknuto je na okruglom stolu.
Ombudsman za ljudska prava BiH Ljubomir Sandić rekao je da je institucija Ombudsmana za ljudska prava BiH uradila specijalni izvještaj o problemu prosjačenja djece u BiH, kojim se prvenstveno želi ukazati na određene pojave i probleme u prosjačenju djece, a može se vidjeti i mnogo primjera o posljedicama zloupotrebe djece u svrhu prosjačenja.
Sandić je naglasio da je namjera ombudsmana da se poradi na poboljšanju zakonodavnog tijela koje tretira ovu problematiku i izvrši edukacija djece u BiH radi upoznavanja s problemima i posljedicama prosjačenja.
Viši asistent na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Mirza Smajić smatra da se zbog određenih specifičnosti BiH kada je riječ o ustavno-pravnom poretku i administrativnom uređenju otežava suzbijanje ove problematike.
Direktorica Centra za socijalni rad Sarajevskog kantona Mirsada Poturović rekla je da problematika prosjačenja generalno prednjači u ovom kantonu.
Ona je navela da je u okviru dnevnog centra u Sarajevskom kantonu u proteklih godinu dana 26 djece uključeno u proces obrazovanja, a u dnevni centar kroz različite aktivnosti uključeno je 200 djece, zahvaljujući čemu je na ulicama Sarajeva dosta manji broj djece.
Bojan Arula iz Centra za socijalni rad Banjaluka rekao je da u ovom gradu postoji prihvatna stanica za djecu zatečenu u skitnji i prosjačenju.
"Na taj način pokušavamo da se borimo protiv prosjačenja maloljetnika i trgovine ljudima", naveo je Arula, dodajući da je i Banjaluci najveći broj djece koja prosjače romske nacionalnosti, te da oni dolaze s područja Federacije BiH i iz Srbije.
Centar za socijalni rad u Mostaru nema evidencije o broju djece koja su izložena prosjačenju.
(Srna)
