Genijalni naučnik trebalo je da bude ubijen u seriji eksplozija koje su totalno uništile njegovu laboratoriju u Njujorku. Život mu je spasila činjenica da je prvi put odustao od svoje svakodnevne rutine, tvrdi profesor doktor Dragan Novković.
Jedan od najvećih poznavalaca djela i života Nikole Tesle, profesor doktor Dragan Novković, u jednom od svojih nedavnih predavanja, otkrio je šta se nalazilo u pozadini požara u Teslinoj laboratoriji u Njujorku, kada je za samo nekoliko sati nestao sav njegov dotadašnji rad. Kako on tvrdi, te noći Tesla je trebalo da bude ubijen, a život mu je spasila činjenica da je, možda prvi put, bio prinuđen da odustane od svoje svakodnevne rutine.
"Onda se dešava 13. mart 1895. godine. U dva ujutru dolazi do serije eksplozija u Teslinoj laboratoriji. Ideja je bila da ga ubiju. Da bude likvidiran. Znali su da on obično u to vrijeme boravi u svojoj laboratoriji, ali sticajem okolnosti on je bio na jednoj produženoj večeri. Sve je uništeno. Istog dana, čovjek iz Dž. P. Morgana je došao i dao mu ponudu za formiranje zajedničkog preduzeća", ispričao je Novković.
Izbio im profit iz ruku
On objašnjava da je problem bio u tome što je Nikola Tesla do tada javno i otvoreno govorio o svemu što radi, a to je uznemirilo mnoge tadašnje uticajne ličnosti, a posebno one koji su bili direktno povezani sa poslovima vezanim za energetiku.
"Morate da shvatite da je Tesla sve vrijeme javno najavljivao šta radi i šta hoće da uradi, a ideja je bila da obezbijedi prenos električne energije bez provodnika na način prenosa radijantne energije a ne električne. Dž. P. Morgan, koji je već bio, kako bi se to danas reklo - pukao poprilično, zato što je imao svoje akcije u Edisonovoj imperiji, a Edisona je Tesla već sklonio iz igre i nanio mu velike gubitke, a isti taj Morgan je uložio veliki kapital i preuzeo cijelu distributivnu mrežu, postao je jako nervozan. Tesla je doduše imao sa Vestinghausom na Nijagari svoju centralu, ali ona ništa nije značila bez distributivne mreže, odnosno svih tih provodnika, dalekovoda i kablova koji su bili u vlasništvu Morgana. Uglavnom, Morgan je shvatio da Tesla planira da izbaci provodnike i dalekovode iz igre, a znao je da ima posla s čovjekom koji od onoga što shvati, vidi i počne da radi, dolazi do rezultata, pa je odlučio da umiješa svoje prste. Tesla nije imao nijedan razlog da napravi kompromis u kojem neko preuzima cijelu njegovu priču. Zato se i desilo to što se desilo - Tesla je ostao bez svega."
Novković kaže da je zanimljiva Teslina reakcija nakon što mu je zapaljena laboratorija i nakon što je postao svjestan da je za dlaku izbjegao smrt, te da je i ovom prilikom odreagovao genijalno, povukavši potez koji je njegove neprijatelje i rivale totalno zbunio.
Samo je nestao nakon požara
"Kako je odreagovao Tesla na to? On je nestao. Dvije nedjelje niko nije znao gdje je. Povukao se. Dobro razmislio o svemu. To je sad moje tumačenje. Niko ne zna šta se desilo. Sklonio se čovjek. Shvatio je da je đavo odnio šalu, u tom smislu da ima posla s ljudima koji ni od čega ne prezaju kad je u pitanju zaštita njihovih interesa. Ono što je uradio je na mnogo nivoa bilo poprilično genijalno. Kad se vratio, iako je svima koji su pratili situaciju bilo jasno o čemu se radi, on je u novinama počeo da javno poziva Morgana i ekipu oko njega, da mu pomognu da se vrati u igru i da finansiraju nastavak njegovih radova. Pošto nisu imali izbora, pristali su na to i počeli da praktično ulažu u njega. On je tada ušao u igru sa đavolom. Doduše, on je sve vrijeme bio u igri sa đavolom, na nekom nivou, ali ovo je bilo vrlo konkretno."
Zaigrao na sve ili ništa
Od tog trenutka, tvrdi Novković, Nikola Tesla više nije otvoreno govorio o svom radu već je dobro pazio šta priča kako bi izazivao manje podozrenja, pogotovo što je u novoj laboratoriji počeo da radi na projektu koji je bio genijalan, ali i potencijalno opasan.
"Tesla je znao šta radi i sa kime se hvata u kolo, ali vjerovatno nije imao drugog izbora. Bitno je i to da on sa dušom kojom je imao - odnosno sa životnim stavom koji je imao, on vjerovatno nije mogao da pretpostavi da će neko, ako on uspe to da napravi, reći: `E, sad to ne može`. Prosto, on je već napravio čudo. On je istisnuo Edisona sa neizmeničnom strujom. Ne znam da li možete da shvatite koliko je to nevjerovatno. Vjerovatno je bio u fazonu da će još jednom uspjeti to da uradi, jer je to još genijalnije i bolje od onoga što je već napravio. To je vrlo interesatno. To su godine kad je Nijagara tek počinjala da radi. Praktično je bio u situaciji da razmišlja: `Čekajte, imam bolju foru, dajte mi još par godina, molim vas`. E, s tom boljom forom nismo daleko stigli. I danas smo tu na istom. S novom laboratorijom u Hjuston stritu u Njujorku počeo je da razmišlja na veliko. Počeo je da igra na sve ili ništa. On je pričao svojim investitorima da je njegov cilj da prenosi signale. Tada je bila trka ko će prvi da premosti Atlantik s radio signalima, ali njegova ideja je sve vreme bila prenos bežične energije. Imao je neke proračune da mu treba sto miliona volti električnog napona u sistemu da bi mogao da pobudi etarske tokove i da njih usmjeri u zemlju tom svojom pumpom. Taj sistem impulsa nije ništa drugo nego jedna pumpa kojom upumpava energiju u zemlju, ispričao je Novković.
(MONDO)
