EU će narednih nedelja izvršiti pritisak na Vladu Hrvatske da razmotri mogućnost povlačenja tužbe za genocid protiv Srbije.
Brisel će zatražiti da se spusti gard prema inicijativi predsjednika Borisa Tadića i Ive Josipovića o povlačenju tužbi koje su Srbija i Hrvatska međusobno podnijele Međunarodnom sudu pravde, pišu "Večernje novosti".
Brisel će, tvrde sagovornici lista, insistirati da se na ovu temu tačka stavi što prije, jer ne želi da ulaskom Hrvatske u EU uvlači i nove neriješene probleme.
Pogotovo jer se EU već jednom "opekla" na sličnom primjeru, kada je Slovenija blokirala pristupne pregovore Hrvatske zbog neriješenih graničnih pitanja između ove dvije zemlje.
Beograd ima dobru volju za povlačenje tužbe, što je Tadić ponovio u više navrata, a poslednji put nedavno u Vukovaru, kada je naglasio da je kompromis o ovom pitanju preduslov za nastavak procesa pomirenja.
Iste stavove sa Tadićem dijeli i Josipović, ali je najveći kočničar hrvatski premijer Jadranka Kosor, odnosno njena Vlada koja tu odluku, još uvijek u Hrvatskoj nepopularnu, odluku treba da donese.
Profesor međunarodnog prava iz Beograda Radoslav Stojanović kaže da su Hrvatska i Srbija podnošenjem tužbe i kontratužbe ispalile dva ćorka, jer one ne mogu pravno da opstanu.
"Ivo Josipović je čovjek koji je pisao hrvatsku tužbu i on vrlo dobro zna da ona nema pravni osnov, jer optužbe za agresiju nisu u nadležnosti Međunarodnog suda pravde. S druge strane, Srbija tuži Hrvatsku za genocid zbog protjerivanja. A sud je već u slučaju Bosne presudio da protjerivanje nije genocid", kaže Stojanović.
Tadić bi trebao poslednje sedmice novembra da otputuje u dvodnevnu zvaničnu posjetu Zagrebu, gdje će se sresti sa Josipovićem, Kosorovom, predsjednikom Sabora Lukom Bebićem i predstavnicima Srba u Hrvatskoj.
U Vukovaru je dogovoreno da se nakon toga organizuje i uzvratna posjeta Jadranke Kosor, koja bi u Beograd trebalo da dođe do kraja decembra.
To će biti prilika da se za kratko vrijeme, u dva navrata, osim tužbi, razmotre i mnoga druga pitanja - međudržavna granica, povratak izbjeglica i zaštita njihove imovine, očuvanje pisma i jezika, dodaju "Novosti".
(MONDO)