• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Otvarao je škole, muzeje, biblioteke i pozorišta: Ismijavao je vlast i zatucanost naroda

Na današnji dan 1856. godine umro je Jovan Sterija Popović, advokat, književnik, prvi srpski komediograf, profesor Liceja u Kragujevcu i Beogradu, osnivač Društva srpske slovesnosti, ministar kulture.

 Izvor: mondo.rs

Sterija se školovao u Sremskim Karlovcima, Temišvaru, Pešti i Kežmarku u Slovačkoj. Bavio se advokaturom u Vršcu. Potom je prešao u tadašnju Kneževinu Srbiju i postao je profesor prava na Liceju, prvo u Kragujevcu pa u Beogradu.

Bio je načelnik Ministarstva prosvete, začetnik u organizovanju školstva u Srbiji, pokretač inicijative za osnivanje Akademije nauka, Narodne biblioteke i Narodnog muzeja u Beogradu.

Kao načelnik Ministarstva prosvete (1842—1848) mnogo je učinio za organizovano razvijanje školstva.

Godine 1844. donio je školski zakon, kojim je prvi put u Srbiji ozakonjena gimnastika kao školski predmet od I до VI razreda gimnazije, ali još uvijek neobavezan za učenike.

Posebno je značajan njegov napor na proučavanju i očuvanju kulturnog nasljeđa Srbije. Predložio je Sovjetu da se donese Uredba o zaštiti starina, pa je Srbija Sterijinom zaslugom donijela prvi pravni akt o zaštiti spomenika kulture.

Učestvovao je u organizovanju prvog beogradskog teatra "Teatra na Đumruku", koji je otvoren izvođenjem njegove tragedije "Smrt Stefana Dečanskog".

Književni rad počeo je pisanjem pjesama, a nastavio dramama i romanima u kojima se obračunao sa romantičarskom i avanturističkom književnošću.

U komedijama je ismevao mane tadašnjeg društva, pomodarstvo, pokondirenost, nadriučenost, a opisima trgovaca i špekulanata, postao je pravi "srpski Molijer". Izradio je i čitav riječnik nove srpske pravno-filozofske terminologije, ali ga nažalost intelektualna javnost nije prihvatila.

Trudio se da svojim radom modernizuje Srbiju i često je dolazio u sukobe sa primitivnim, ostrašćenim i zatucanim prestavnicima sredine.

Zbog sukoba sa raznim političarima, a posebno sa Tomom Vučićem Perišićem, bio je protjeran iz Srbije 1848. godine.

Pred smrt se vratio poeziji i napisao niz gorkih i snažnih stihova, koji predstavljaju pjesnikov sumorni oprošaj sa životom, u kome je doživljavao nepravde i uvrede.

Preminuo je usamljen i razočaran u Vršcu.

(MONDO)

Pročitajte i ovo

Tagovi

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

NAJNOVIJE

Dnevni horoskop