Na današnji dan rođeni Radoje Domanović i Isidora Sekulić | MONDOBA

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Kultura

Na današnji dan rođeni Radoje Domanović i Isidora Sekulić

Autor Siniša Stanić
Autor Siniša Stanić

Najveći srpski satiričar Radoje Domanović rođen je 16. februara 1871. godine; Isidora Sekulić, srpska književnica i prva žena član Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) rođena je na današnji dan 1877. godine

Izvor: Printscreen

RADOJE DOMANOVIĆ - KRITIČAR LAŽNOG RODOLJUBLJA I KORUPCIJE

Najveći srpski satiričar Radoje Domanović (1871-1908), pisac čuvene pripovijetke "Vođa" i jedan od najvećih protivnika političke i društvene laži i licemjerstva, rođen je na današnji dan 1871. godine.

Domanović je sarkastično i duhovito slikao vlast ogrezlu u korupciju i nasilje, lažno rodoljublje i do servilnosti poslušno građanstvo.

Poslije završetka Velike škole u Beogradu, bio je nastavnik u Vranju, Pirotu i Leskovcu, a iz službe je otpušten kao protivnik vlasti Obrenovića.

Od 1905. do smrti 1908. godine bio je šef korektora Državne štamparije u Beogradu.

Uređivao je satirični list "Stradija".

Počeo je kljiževni život realističkim pripovijetkama iz seoskog života, ali je ubrzo počeo da piše satiru, stvorivši djela univerzalne vrijednosti.

NJegove najpoznatije satirične pripovijetke su : "Stradija", "Vođa", "Danga", "Mrtvo more" i "Kraljević Marko po drugi put među Srbima".

Domanovićeva meta nisu bili samo vlast i tiranija, već i beskičmenjaštvo, podaništvo i servilnost.

On je bio izuzetno duhovit i neuhvatljiv za protivnike.

Poznat je slučaj kada je vlast namjeravala da ga napadne preko novina i osveti mu se za njegove radove u "Stradiji".

Kada je čuo šta se sprema, Domanović je napisao članak u "Stradiji" u kome je, preventivno, napao samog sebe, navodeći svoje stvarne, ali i izmišljene mane.

Ređali su se "epiteti" kojima je opisivao samog sebe: boem (što je bilo tačno), pijanica, nemoralan, lijen, nepošten...

Na kraju, Domanović je napisao da, ako neko želi, može da doda nešto svoje na taj članak.

Poslije takve "samokritike" nikakvog novinskog pamfleta vlasti nije bilo.

Radoje Domanović umro je mlad od tuberkuloze u 35. godini.

ISIDORA SEKULIĆ - PRVA ŽENA AKADEMIK

Isidora Sekulić (1877-1958), srpski književnik i prva žena član Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), rođena je na današnji dan 1877. godine.

Isidora Sekulić se školovala u Novom Sadu, Somboru i Budimpešti. Radila je kao nastavnica u Pančevu u Srpskoj višoj devojačkoj školi od 1897. do 1909. godine.

Položila je ispit za građanske škole iz francuskog jezika i književnosti. Poslije toga radila je u Šapcu i Beogradu.

Isidora Sekulić je doktorirala 1922. godine i bila prvi predsjednik Udruženja pisaca Srbije.

Do kraja, i bez ostatka, posvećena ljepoti smislene riječi, književnica Isidora Sekulić za života stekla uvaženje kao najobrazovanija i najumnija Srpkinja svoga vremena.

Znalac više jezika i poznavalac više kultura i područja umjetničkog izražavanja, Isidora Sekulić je kao pisac, prevodilac i tumač književnih djela ponirala u samu suštinu srpskog narodnog govora i njegovog umjetničkog izraza, smatrajući govor i jezik kulturnom smotrom naroda.

Pisala je o Branku Radičeviću, Đuri Jakšiću, Lazi Kostiću, Petru Kočiću, Milanu Rakiću, Veljku Petroviću, Ivi Andriću, Momčilu Nastasijeviću i drugima.

Izabrana je za dopisnog člana Srpske kraljevske akademije 16. februara 1939, a za redovnog člana SANU 14. novembra 1950, kao prva žena akademik.

Umrla je 5. aprila 1958. godine u Beogradu. Na Topčideru joj je podignut spomenik 2015. godine.

(Agencije, Mondo)

Možda će vas zanimati

Tagovi

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

NAJNOVIJE

Dnevni horoskop

KUHINJA