Prije nekoliko dana kulturnu scenu RS uzburkala je neprijatna odluka - planirana sredstva za grantove iz kojih se finansira većina "malih" kolektiva i umjetnika smanjena su sa 991.500 KM na 150.000 KM.
U praksi to znači da će dobar dio organizacija, udruženja i pojedinaca, koji se na bilo koji način bave umjetnošću mimo zvaničnih institucija, ostati bez para za svoje projekte.
Neki od naših sagovornika kažu da se nadaju da je u pitanju greška. Neki ističu da je zanemarivanje kulture jednog naroda udarac njegovoj suštini. Svi su složni da je ovaj potez NSRS nečuven i da će imati dalekosežne posljedice.
Inicijativu u kojoj je zatraženo sistemsko rješenje ove oblasti podržalo je preko 50 umjetnika i radnika u kulturi, među kojima je i Nebojša Kuruzović, osnivač "Džez Poezi Kabarea", koji ističe da sistemsko rješenje znači da procenat izdvajanja na kulturu bude definisan zakonom, i tako nezavisan od dnevne i bilo kakve politike.
"UN je propisao granicu za biološko održanje kulture u postotku budžeta za svaku državu od 1 odsto. U posljednjih deset godina, izdvajanja RS za kulturu je bilo oko 0.6 odsto, što je ispod minimuma", kaže Nebojša za MONDO.
S druge strane, kad umjetnik ili udruženje dobije sredstva iz tih grantova, država uzme skoro trećinu.
"Nametnuti su im porezi i doprinosi od 30 odsto, umjesto da budu stimulisani da rade. Tako ništa ne može da se radi, zato nam treba sistemsko rješenje. To znači da se zakonom mora tačno propisati koliko će se izdvajati za kulturu, da ne zavisimo od bilo koje vlasti, partije ili ministra. Mora da bude tačno propisano koliko se izdvaja. Pozitivan je primjer Filmskog centra RS, za koji u zakonu postoji precizirano koliko će izdvajanje biti. To moramo da uradimo za cijelu oblast kulture", ističe Kuruzović i dodaje da ovakva ad hoc rješenja dramatično pogađaju male sredine, u kojima ne postoje sredstva u gradskom ili opštinskom budžetu za kulturu.
"Vidjećete za koliko će se smanjiti broj događaja u malim sredinama ove godine. Jazz Poesy Cabare je aplicirao za sredstva za nastupe u šest manjih opština, i bez ovih grantova mi to ne možemo izvesti. A publika u manjim mjestima je željna dešavanja, novih sadržaja, savremene zabave, jer su uglavnom oslonjeni na neka tradicionalna dešavanja upitnog kvaliteta. Treba da se čuva tradicija, ali ljudi žele i sadržaje u skladu s vremenom u kom žive. Ljudi koji se kunu u nacionalno, moraju da znaju - ako želimo da imamo buduće Šantiće, Ćopiće , Selimoviće - moramo zakonom zaštititi finansiranje kulture", naglasio je.
"Temerin ima veći budžet za kulturu nego čitava RS. Tako da je to sramno. Budžet Temerina je 10 puta veći od budžeta RS. Šta više reći?!", kratko je prokomentarisao glumac Željko Erkić.
Petar Bilbija, kompozitor i audio vizuelni umjetnik kaže da je ova odluka - neprihvatljiva.
"Govoriti u ovom trenutku o posljedicama gotovo potpunog ukidanja granta za kulturu Republike Srpske bi bilo pristajanje na neprihvatljivo. Ovim nam je poručeno da većina narodnih poslanika očigledno ne prepoznaje kulturu kao nacionalni interes države i naroda ili je prepoznaju, ali djeluju u svrhu nekih drugih, ličnih interesa.U svakom slučaju, najlogičniji i prvi korak u bilo kom civilizovanom društvu bi bio trenutna ostavka ministra kulture, a odmah zatim i revizija i rješavanje ovog, slobodno możemo reći, incidenta", kaže Bilbija.
Glumica Miljka Brđanin smatra da je odluka sramotna.
"Ova sramotna odluka koja se desila rebalansom budžeta pogodiće cjelokupnu kulturu Republike Srpske, a najviše će, nažalost, stradati udruženja iz manjih lokalnih zajednica, kojima je ovo bio jedini izvor prihoda i dovešće do gašenja istih…", kaže Miljka za MONDO.
Naglasila je da se identitet jednog naroda ogleda u kulturi i da je nepotrebno govoriti o njenom značaju.
"Nadležni to očigledno ne prepoznaju, što nas već stavlja u još tragičniju situaciju. Ovakva odluka, ako ostane na snazi, ostavice trajne posljedice i tek ćemo biti suočeni sa sunovratom kulture u RS. Činjenica je da su već mnogi projekti realizovani ili u toku realizacije, šta će biti s njima… Novembar je, konkurs je već odavno raspisan, a odluka o drastičnom smanjenju granta se dešava nakon toga. Pozivam na odgovornost sve one koji su dopustili da do ovog dođe", ističe glumica.
Ovom odlukom nisu direktno pogođene institucije čiji je osnivač Vlada RS, ali se dobar dio njih solidarisao s kolegama.
"Smanjenjem granta u okviru rebalansa bužeta nismo direktno oštećeni", kaže direktorka Narodne i univerzitetske biblioteke RS Ljilja Petrović, koja kaže da se nadala da je u pitanju greška.
"Ovu informaciju sam prvobitno prihvatila kao neku grešku ili previd koji će biti popravljen i iskreno se i dalje nadam da će se neko pozitivno rješenje naći. Jasno nam je da vrijeme u kojem živimo nikako ne ide u korist kulture, ali treba nastojati da se udruženja, organizacije i institucije koje se bave kulturom sačuvaju i razvijaju. Neophodni su nam", kaže za naš portal direktorka NUBRS.
Ministarstvo prosvjete i kulture danas se oglasilo saopštenjem, u kome kažu da je podrška "svedena na simboličan nivo" i da će pomoći velikom broju onih koji su ugroženi.
Planirana sredstva su, ističu, nedovoljna da se adekvatno podrže aktivnosti koje su umjetnici i stručnjaci u kulturi namjeravali realizovati ili su već realizovali tokom ove godine u oblasti vizuelne umjetnosti, pozorišne umjetnosti, muzičke i muzičko-scenske umjetnosti, kulturnognasljeđa, književnih manifestacija, izdavačke djelatnosti, stvaralaštva nacionalnih manjina i rada reprezentativnih strukovnih udruženja.
"Pored činjenice da se navedena sredstva, uglavnom, odnose na vaninstitucionalnu kulturu i da svi grantovi čine tek oko 5 odsto ukupnih izdvajanja za kulturu, mišljenja smo dataj vid djelovanja u kulturi i institucionalna podrška predstavljaju važan aspekt u razvoju kulture, kreativnosti i umjetnosti u Republici Srpskoj.
Zbog toga će Ministarstvo prosvjete i kulture preduzeti dodatne aktivnosti kako bi se do kraja godine obezbijedila dodatna sredstva na poziciji tekući grantovi kulture, kojima bi se omogućilo sufinansiranje značajnijeg dijela projekata u Republici Srpskoj za 2023. godinu", stoji u saopštenju Ministarstva.
Ostaje pitanje - čemu može da se nada narod koji zapusti sopstveni identitet, koji se najbolje i najduže čuva kroz kulturu?
(MONDO)