Jedan od najznačajnijih savremenih srpskih pisaca Radoslav Vava Petković, preminuo je u 72. godini u Novom Sadu.
Radoslav Petković rođen je 1953. godine u Beogradu, a već je 1979. godine bio zapažen sa svojim prvim romanom "Put u Dvigrad", kada dobija nagradu "Miloš Crnjanski".
Slijede romani "Zapisi iz godine jagoda", "Senke na zidu", "Sudbina i komentari" (za koji 1993. dobija Ninovu nagradu, kao i nagradu Meša Selimović). Godine 2008. za roman "Savršeno sećanje na smrt" dobija nagradu "Bora Stanković", dok mu druga Ninova nagrada izmiče za jedan glas.
Objavljuje i tri zbirke priča: "Ogled o mački", "Izveštaj o kugi" za koju dobija Andrićevu nagradu i Vitalovu za knjigu "Čovek koji je živeo u snovima".
Kao velikog eruditu proslavile su ga i knjige eseja "O Mikelanđelu govoreći", "Vizantijski internet", "Kolumbovo jaje", "Upotreba vilenjaka" i "Događaj godine".
Prevodio je Čestertona, Defoa, Stivensona i Tolkina, a njegove knjige su prevođene na brojne evropske jezike. Dobitnik je i nagrade Stefan Mitrov Ljubiša za celokupno delo.
Radoslav Petković je od 1983. do 1987. bio glavni urednik časopisa Književna kritika. Od 1988. do 1994. godine radio je kao sekretar Zadužbine Ivo Andrić. U periodu od 1994. do 2001. godine djelovao je u statusu slobodnog umjetnika. Od 2001. do 2004. godine bio je generalni direktor Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva u Beogradu. Sljedeće radno mjesto mu je, od februara 2009. pa do odlaska u penziju 2018. u Pokrajinskom sekretarijatu za kulturu AP Vojvodine kao zamjenik sekretara i pomoćnik.
Tri Petkovićeva romana ("Senke na zidu", "Sudbina i komentari" i "Savršeno sećanje na smrt") i obe zbirke priča prevedeni su na francuski jezik i objavljeni u Francuskoj; njegova djela prevođena su i na mađarski, grčki, engleski, italijanski, slovenački, slovački, njemački i bugarski.
Petkovićeva proza zastupljena je u brojnim antologijama savremene srpske književnosti na engleskom, francuskom, italijanskom jeziku, a predstavljena je i u okviru tematskoj brojeva njemačkih i poljskih časopisa posvećenih srpskoj književnosti.
Tokom devedesetih bio je kolumnista NIN-a, dnevnog lista Demokratija, kao i stalni saradnik Vremena i Evropljanina. Više od deset godina bio je redovni kolumnista srpskog dnevnog lista Blic.
Petković je živio u rodnom Beogradu do 2000. godine, kada se seli u Pančevo, a od 2006. nastanjuje se u Novom Sadu.
(RTS)