Komisija za očuvanje kulturno-istorijskih spomenika BiH stavila je na listu izuzetnog blaga crkvu Svetog Nikole u Foči.
U Srednjem vijeku, u tadašnjoj Hotči /docnije Hoča, Voća i Foča, prim. aut./ postojale su dvije crkve, ali su ih po osvajanju Turci porušili. Na temeljima velike, katedralne crkve u centru varoši Osmanlije su oko 1 500 godine, u vrijeme Bajazita Drugog, podigle Carevu džamiju.
"Zanimljivo je da fočanski Srbi, poslije toga, punih 350 godina nisu imali svoju bogomolju. Bogosluženje je obavljano po privatnim kućama, sve do 1857. godine, kada je, poslije turske dozvole, izgrađen hram posvećen Svetom Nikoli u brdovitom, nepristupačnom dijelu varoši", kaže protojerej Ranko Bilinac, dugogodišnji starješina ovog hrama i autor monografije "Srpska pravoslavna crkva u Foči".
Zemljište za crkvu darovala je Savka Jovičić, iz plemena Vladisavljevića, posljednja plemkinja u Foči, koja je i sahranjena u porti bogomolje.
Crkvu su gradili neimari iz Dalmacije, koje je predvodio Spasoje Vulić, rodom iz Tetova. Pomagali su nesebično seljaci, uprežući konje i volove radi prevoza građevinskog materijala. Koliko je to bio težak i opasan posao u tadašnjoj Foči, kada su domaći muslimani prijetili da će poubijati majstore, svjedoči i poznata narodna izreka, sačuvana do današnjih dana: "Sačuvaj me Bože mostarskih Vlaha i fočanskih Turaka".
Oko crkve je, zbog opasnosti, morao biti podignut i visok, kameni zid.
Fočanska crkva imala je 12 kubeta sa strane, sa velikim kubetom u sredini. Prilikom zidanja kubeta, pričali su stari Fočani, u malter su, radi tvrdoće, stavljana bjelanca od jaja, a u zidove kreč, vruć i tek zagašen. Kubeta su, zajedno sa olovnim pokrivačem crkve, docnije porušili i skinuli Austrougari.
"Carske dveri su dopremljene iz Trsta, sakrivene u velike, drvene bačve, da ih Turci ne otkriju", navodi sveštenik Bilinac narodno sjećanje, još i danas živo među Fočacima.
I zvono je nabavljeno iz Trsta. Do pada turske carevine bilo je skriveno u magazi Radovana Glođajića, poznatog trgovca, sve do austrougarske okupacije 1878. godine.
Fočanski hram, uprkos čestim upadima lopova i stradanju, ipak je u svojoj riznici uspio sačuvati brojne relikvije i dragocjenosti. Hram ima više ikona iz 16, 17. i 18. vijeka, koje su živopisali Georgije Mitrofanović, italokritski slikari, zatim srpski i ruski majstori itd.
U riznici se čuva i Fočansko četverojevanđelje, sa svojeručnom posvetom vladike crnogorskog Petra Petrovića NJegoša ovdašnjoj bogomolji.
U okviru graditeljske cjeline hrama Svetog Nikole u Foči nalazi se i Srpska škola, koja se svrstava među tri najstarije škole u BiH.
Srpska škola radila je sve do 1918. godine i bila je centar oko kog se okupljala srpska omladina, ali i stariji mještani.
(Srna)