Njemački naučnici uspjeli su da izliječe čovjeka zaraženog HIV-om, zahvaljujući transplantaciji matičnih ćelija koje su sadržavale nasljednu genetsku mutaciju.
Međutim, stručnjaci koji se bave istraživanjem AIDS-a tvrde da će ovo otrkiće imati veoma malu primjenu u praksi jer imunitet pacijenta mora biti potpuno uništen da bi primio matične ćelije, a i veoma je teško naći takvog donora, pošto je genetska mutacija veoma rijetka.
Naučnici sa Medicinskog univerziteta Berlin liječili su pacijenta zaraženog HIV-om, koji je takođe bolovao i od akutne mijeloidne leukemije, raka imunološkog sistema. Oni su potpuno uništili njegov imunitet velikim dozama hemoterapije i radijacije, nakon čega su mu transplantirali matične ćelije.
Nakon transplantacije, koja je izvršena u februaru 2007, pacijent je prestao da uzima lijekove protiv HIV-a. Trinaest mjeseci kasnije, nakon povratka leukemije, prošao je drugi tretman, kao i transplantaciju matičnih ćelija istog donora.
Matične ćelije donora sadržavale su rijetku nasljednu genetsku mutaciju koja ih je učinila prirodno otpornim na HIV. Nakon tri i po godine bez lijekova protiv HIV-a, pacijent nije pokazao znakove da boluje od leukemije, a nije bio zaražen ni HIV-om. Njegov imunološki sistem je ponovo uspostavljen i on je potpuno zdrav, potvrdili su naučnici, te zaključili da je lijek za HIV uspješno djelovao kod ovog pacijenta.
Međutim, naučnici koji se bave istraživanjem AIDS-a kažu da će ovo otkriće imati malu primjenu u praksi.
"Lijek je vjerovatno otkriven, ali je cijena toga previsoka. Da bi primio matične ćelije donora, imunitet pacijenta je morao biti potpuno uništen, te mu je nakon toga transplantirana koštana srž. Najveći broj pacijenata sa HIV-om nemaju drugih zdravstvenih problema, pogotovo ne leukemiju. Tretman u kojem se uništava imunološki sistem je veoma opasan. Čak i ukoliko pacijent preživi transplantaciju, postoje komplikacije s kojima je život veoma otežan, jer u mnogim slučajevima transplantirane matične ćelije napadaju tijelo, a veliki broj transplantacija završi i smrću", rekao je direktor Univerziteta Alabama u Centru za AIDS u Birmingemu dr Mihael Sag.
Prema njegovim riječima, istraživanje je dokaz da je koncept shvatanja HIV-a ispravan, ne samo u teoriji nego i u praksi. Ukoliko se eliminišu sve ćelije u tijelu koje proizvode HIV i zamijene neinficiranim ćelijama, onda govorimo o efikasnom lijeku.
Ali, novi tretman je jako skup i koštao bi stotine hiljada evra za svakog pacijenta.
"Tretman se neće primjenjivati ukoliko pacijenti ne boluju od leukemije ili limfoma, te ukoliko im nije potrebna transplantacija koštane srži", dodao je Sag.
Dr Antoni Fauk sa Nacionalnog instituta za alergije i infektivne bolesti je novi tretman nazvao nepraktičnim, jer je, kako kaže, vrlo teško pronaći odgovarajućeg donora za ovakvu transplantaciju. Genetska mutacija je veoma rijetka i moguće je pronaći kod jedan odsto stanovništva kavkaskog porijekla, dok je za crnačku populaciju ovaj postotak ravan nuli.
(Srna)