Ministarstvo prosvjete i kulture Srpske podržava prijedlog Centra za kulturnu politiku iz Banjaluke da se “pečenje” rakije (tradicionalnog načina proizvodnje rakije) stavi na listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa Republike Srpske.
Branko Drljača, proizvođač najbolje rakije na svijetu kaže da rakija ima potencijal da, kao po uzoru na mnoge svjetske zemlje, postane prepoznatljiv brend.
“Moramo biti svjesni činjenice da je rakija kao naš prepoznatljiv brend vrijedna da se postavi na visok nivo kao što su i druge države uspješno etablirala svoja nacionalna pića. Pogotovo šljivovica iz bureta je proizvod sa kojim se možemo ponositi i identifikovati i sa kojom možemo izgraditi jednu uspješnu ekonomsku granu što će neminovno doprinijeti njenom marketingu. Prilično dugo gravitiram u svjetu jakih alkoholnih pića i znam sa sigurnošću da našu rakiju ne treba porediti sa drugim renomiranim pićima svijeta. Ne zato što se rakija ne može mjeriti nositi sa njima, nego iz razloga što je jedinstvena”, kaže on.
Mario Lukajić, direktor centra za kulturnu politiku,inicijator je ove ideje kaže da bi ovimk potezom proizvođači rakije mogli lakše izvoziti ovo piće u svijet.
“Sinhronizovanim i zajedničkim naporima Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva turizma, lokalnih zajednica, udruženjima koji se bave proizvodnjom, promocijom rakije moguće je povećati proizvodnju kvalitene rakije i plasirati je na zahtjevna tržišta, dok u isto vrijeme promovišući naše kulturno nasljeđe i ostvariti ekonomsku dobit i značano uticati na budžet RS. Zasigurno je potrebno izraditi strategiju, smjernice razvoja turističkog proizvoda zasnovanog na nematerijalnom kulturnom nasljeđu po preporukama i primjerima dobre prakse. Da li rakija može privući veliki broj stranih turista u RS i BIH, sigurno da može, ali kroz detaljno razrađene i razvijene projekte. Jedna od ideja je Festival rakije”, kaže Lukajić.
Zahtjev za registraciju kulture “pečenja” rakije (tradicionalnog načina proizvodnje rakije) uvršten je na listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa Republike Srpske, jer je rakijska kultura dio živog kulturnog nasljeđa naroda Republike Srpske i BIH. Ova kultura nosi tradiciju “pečenja” tj. proizvodnje rakije koja je nekoliko vijekova dio navika ishrane, liječenja i društvenog života lokalnog stanovništva. Rakija se kod nas proizvodi od preko 10 različitih vrsta voća, a gotovo svako domaćinstvo ima svoje specifičnosti i način proizvodnje rakije koristeći različite metode i načina odležavanja tj.starenja rakije.
Viši stručni saradnik Muzeja RS, etnolog Vladimir Đukanović kaže da ne treba odustati od ideje da se jedan ovakav proizvod postane nematerijalno kulturno nasljeđe BiH.
“Bosna i Hercegovina je ratifikovala Konvenciju o očuvanju nematerijalne kulturne baštine 2008. Godine, a od 2012. godine Nacionalni komitet, u skladu sa Konvencijom UNESKO formirao je listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa BIH, koja sadrži 28 elementa, a od njih su, kao nematerijalno kulturno nasljeđe u UNESKO registrovane samo pet. Nadležna ministarstva u Federaciji BiH i Republici Srpskoj vode otvorene preliminarne liste namaterijalnog kulturnog nasljeđa, koje zajedno čine Preliminarnu otvorenu listu namaterijalnog kulturnog nasljeđa Bosne i Hercegovine. Iako ovo nije popularna tema, jako važno istraživati, prikupljati, dokumentovati i prezentovati elemente nematerijalnog kulturnog nasljeđa sa teritorije RS i BIH te raditi na tome da budu uvrštene na listu UNESKO kao svjetsko nasljeđe", rekao je on.
(Mondo)