Za početak, biti osjetljiv uopšte nije loša stvar, ali ako vam stvara probleme, ovo je šest efikasnih načina da budete manje osjetljivi.
Iako je možda primamljivo izbegavati situacije u kojima ste osetljivi ili pretjerano emotivni ova strategija suočavanja ima visoku cijenu. Izbjegavanje društvenih situacija može vas ostaviti usamljenim i izolovanim. Odbijanje mogućnosti za napredovanje može naštetiti vašoj karijeri i potkopati vaše samopouzdanje, piše Kazmo Brain Center.
Sljedeći koraci su dobro mjesto za početak ako želite da naučite da budete manje osjetljivi:
1. Naučite da kontrolišete svoje emocije
Emocionalna regulacija je kontrola vaših emocija, misli i ponašanja. Ova sposobnost može vam pomoći da se osjećate manje anksiozno i da imate više kontrole. Takođe vam može pomoći da svoja osjećanja stavite u perspektivu. Jedan od načina da kontrolišete svoje emocije je da koristite kognitivno preoblikovanje. To znači reinterpretaciju situacije da biste promijenili svoje mišljenje o njoj. Kada vam neko ponudi povratne informacije o vašem radu, možete se osjećati kao da ne radite dobro. Ne, možda ćete moći da vidite situaciju iz njihove perspektive i mislite da pokušavaju da vam pomognu da se poboljšate.
2. Vježbajte svjesnost
Svjesnost je praksa koja uključuje učenje da se u potpunosti koncentrišete na sadašnji trenutak bez brige o prošlosti ili budućnosti. Dokazi sugerišu da svjesnost može biti korisna u uslovima koje karakteriše emocionalna disregulacija. Može vam pomoći da postanete manje osjetljivi, povećate samosvjest i poboljšate svoju sposobnost da kontrolišete svoje emocije. Ovaj proces zahtijeva vrijeme i trud, tako da svaki dan odvojite malo vremena za vježbanje.
3. Pokušajte da pišete dnevnik
Vođenje dnevnika o svojim emocionalnim iskustvima može vam pomoći da bolje razumijete kako se osjećate i reagujete na događaje u vašem životu. Vođenje dnevnika vam može pomoći da postanete manje osjetljivi na sledeće načine: Dnevnik vam može pomoći da pobjegnete od svojih emocija. Ako napravite korak unazad i pogledate ono što smatrate objektivnim, moći ćete da utvrdite da li je vaša reakcija odgovarajuća i realna.
4. Ne shvatajte stvari lično
Personalizacija je kognitivna pristrasnost koja može dovesti do toga da ljudi vide stvari u negativnom svjetlu. Ova pristrasnost tjera ljude da vjeruju da je sve njihova krivica, čak i kada nije. Izazivanje negativnih misli može vam pomoći da se osjećate bolje. Kada primijetite da mislite na nešto negativno, pokušajte da postavljate pitanja da biste vidjeli razloge uznemirenja. Ponekad reči ili postupci drugih ljudi možda nisu sasvim namjerni i mogu vas uznemiriti. Ali važno je uzeti u obzir druge faktore prije nego što prebrzo donosite zaključke. Takođe je korisno razmotriti druga moguća objašnjenja za ono što se dogodilo. Ponekad je najbolje pokušati da ostanete otvorenog uma i razumijete namjere osobe.
5. Vježbajte samoprihvatanje
Visoko osjetljivi ljudi mogu biti izuzetno kritični prema sebi. Nije isto, možete prevazići svoj unutrašnji strah od kritike, osude ili odbijanja tako što ćete naučiti da bolje prihvatite sebe.
6. Potražite načine da prihvatite sebe
Prihvatite sebe onakvima kakvi jeste, uključujući svoje pozitivne i negativne karakteristike. Prepoznajte i cijenite svoje prednosti, ali izbjegavajte da se poredite sa drugima. Postavite granice za ono što jeste i što niste voljni da prihvatite. Zadržite pozitivan stav i koristite pozitivan samogovor i afirmacije da se podignete. Oprostite sebi za sve greške koje ste napravili u prošlosti i nastavite dalje.
(bljesak.info/ Sensa)