Većina korisnika interneta ne vjeruje onome što influenseri objavljuju na društvenim mrežama, pokazali su najnoviji rezultati istraživanja globalne medijske agencije UM.
Samo osam posto ljudi vjeruje u istinitost informacija koje pronalaze na društvenim mrežama, a taj procent pada na četiri posto kada je riječ o tome koliko javnost vjeruje influenserima.
Ljudi vjeruju čak i vladama više nego slavnim influenserima, blogerima i vlogerima.
Oko 12 posto ljudi širom svijeta vjeruje da su infomacije koje objavljuje vlada uglavnom istinite. Međutim, javnost u Velikoj Britaniji i SAD-u je ciničnija pa te brojke padaju na osam, odnosno šest odsto.
UM je pratio više od 56.000 aktivnih korisnika interneta u 81 zemlji za potrebe svog 10. Wave istraživanja procjenjujući povjerenje javnosti u društvene mreže.
Globalna sumnja u influensere je rezultat toga što potrošači i regulatori nastavljaju postavljati pitanja o dogovorima između influensera i brendova, kao i o istinitosti velikog broja followera.
Kako prenosi Klix, u Velikoj Britaniji je vlada uvela strožija pravila koja se odnose na online promovisanja plaćenog sadržaja. U međuvremenu je Uprava za standarde oglašavanja (ASA) upozorila stotine influensera i brendova zbog kršenja striktnih smjernica koje se odnose na plaćenje za postove na Instagramu. Američki FTC je poduzeo slične aktivnosti u SAD-u u namjeri da sve poveća transparentnost.
Kada je riječ o lažnim "followerima", brendovi poput "Unilevera" su izvršili pritisak na Instagram i Twitter da preduzmu "hitne akcije kako bi se ponovo izgradilo povjerenje prije nego zauvijek nestane". Društvene mreže su poslušale te "čiste" lažne "followere" sa svojih platformi pomoću AI tehnologije, ali efikasnost preduzetih mjera je pod znakom pitanja.
Uprkos ovim naporima i alatima platformi proput Instagrama koji omogućavaju kreatorima da razotkrivaju ponude, UM je ustanovio da manje od polovine Britanaca (36 posto) vjeruje mišljenjima blogera i vlogera koja se odnose na proizvode i usluge. Vjerovanje u te vrste preporuka na globalnom nivou je nešto veće i iznosi 42 posto.
Ukupno, samo 44 odsto Britanaca i 47 odsto globalnih potrošača je pod uticajem mišljenja koja se dijele online, a to je pad u odnosu na prošlu godinu u Velikoj Britaniji sa 46 posto, a na globalnom nivou sa 53 posto koliko je procenat iznosio 2017. godine.
UM je saopštio da je istraživanjem ustanovljeno da su naslovi u protekle dvije godine ljude učinili svjesnijim kada je riječ o pitanjima kredibilnosti i transparentnosti interneta. Primjer je skandal "Cambridge Analitica" koji je imao ogroman uticaj na to koliko ljudi preispituju ono što vide i čuju online.
U istraživanju je navedena i promjena stavova ljudi prema njihovim digitalnim životima jer se neki osjećaju manje vezani za društvene mreže. Kada je ispitanicima postavljeno pitanje koje su platforme najbolje za njih, neinteraktivne stranice Netflix i YouTube su na prvom, odnosno drugom mjestu (28 i 27 posto), dok je Spotify na trećem mjestu (27 posto).
Tradicionalne interaktivne društvene platforme poput Facebooka, Twittera, Instagrama i Snapchata su izvan top pet na rang listi.