Ovaj voz, ako sve bude teklo po planu biće brži i od putničkih aviona!
Uskoro će početi izgradnja linije za testiranje za najbržeg zemaljskog vozila na svijetu - brzog voza sa niskim vakuumom na maglevu.
Kretaće se brzinom do 1.000 kilometara na sat u Datongu, u sjevernokineskoj provinciji Šansi, dok se pripremni radovi obavljaju, saopštila je lokalna uprava.
Najnoviji razvoj obeležava dalji uspon Kine kao globalnog lidera u tehnologiji i proizvodnji željeznica velikih brzina.
Maglev voz od 600 km/h sišao je prošlog mjeseca sa proizvodne trake u Kingdau, u istočnoj kineskoj provinciji Šandong, nakon što je u prototip fazi proveo više od godinu dana.
Ova test linija je dio laboratorijskog rada za projekat brzog voza magnetne levitacije sa niskim vakuumom. Istovremeno, linija će obezbijediti i test platformu za ključnu tehnologiju magnetne levitacije cjevovoda niskog vakuuma za ultra-brza vozila koja mogu da se kreću brže od aviona, pri brzini od oko 800 km/h.
Prva faza projekta obuhvatiće liniju od samo dva kilometra koja bi trebalo da bude završena do kraja juna 2022. Instalacija opreme i ispitivanja počeće u julu 2022. U roku od dvije godine biće izgrađena još jedna test linija od 15 kilometara. Ukupan plan predviđa “željeznicu“ dužine 60 kilometara, prema informacijama o projektu objavljenim sredinom juna na sajtu opštinske vlade Datonga.
Visokobrzi voz sa magnetnom levitacijom sa niskim vakuumom koristi tehnologiju superprovodne magnetne levitacije kako bi prekinuo kontakt sa zemljom i eliminisao otpor trenja, a sve kako bi postigao brzine oko i veće od 1.000 km/h.
"Maglev i hiperloop sistemi su samo dio nove ere transporta. Ruta od najmanje 50 kilometara je neophodna da bi se testirali različiti aspekti, uključujući samo vozilo, kao i signale, komandne sisteme i rutine", rekao je Vang Dašui, inženjer transportne željeznice za Global Times. Da li takvi novi načini nude ekonomske koristi i prednosti zaštite životne sredine takođe treba dalje procijeniti, rekao je Vang.
Američka kompanija Virgin Hiperloop testirala je svoj maglev sa dva putnika u novembru, brzinom od 160 km/h na stazi dugoj 500 metara, prenose mediji.
Dok analitičari kažu da je teško predvidjeti koja zemlja može prva da upravlja maglevom od 1.000 km/h, praktičnije je učiniti takve sisteme profitabilnijim u Kini nego u SAD, pošto Kina ima ogromnu populaciju i čvrste temelje u željezničkom saobraćaju i transportu. Kina ima najveću svjetsku željezničku mrežu za velike brzine sa prugama koje pokrivaju 38.000 kilometara od 2020. godine, opslužujući 95 odsto gradova sa više od milion stanovnika, prema tamošnjem Ministarstvu saobraćaja.
U istraživanju i razvoju, Kina drži 43,52 odsto svjetskih maglev patenata, što je prvo mjesto i znatno iznad Japana sa 20,57 odsto, prema izveštaju koji je Global Times novinama poslao provajder usluga podataka o inteligentnoj imovini PatSnap.
Vozovi maglev su budućnost i brojne zemlje od Japana do Nemačke planiraju da izgrade željezničke mreže maglev, što za sada otežavaju visoki troškovi takve tehnologije i nepodudarnost s postojećom infrastrukturom.
Kineski konstruktori nadaju se da će buduća generacija dostizati čak 800 kilometara na čas, a trenutni tip voza koristi tek pedeseti dio potrošnje sistema sa tečnim helijumom.