Papirusi govore da je Platon sahranjen u tajnoj bašti u blizini Hrama muza unutar Platonove akademije u Atini.
Italijanski naučnici su dešifrovali drevne svitke u kojima se tačno navodi gdje je sahranjen grčki filozof Platon i šta misli o muzici koja je svirala na njegovoj samrtnoj postelji. To je dio papirusa Herkulaneuma, ugljenisanih svitaka koji su dugo bili zakopani ispod slojeva vulkanskog pepela nakon erupcije Vezuva 79. godine nove ere.
Papirusi govore da je Platon sahranjen u tajnoj bašti u blizini Hrama muza unutar Platonove akademije u Atini i da je svoje posljednje veče proveo uz zvuke frule na kojoj je svirala mlada robinja iz Trakije. Platon nije baš volio njenu muziku, kako piše u drevnom tekstu.
"Nema dovoljno osjećaja za ritam"
"Već smo znali da je Platon sahranjen u Akademiji, ali nismo znali tačno gdje“, rekao je danas za Si-En-En Gracijano Ranokija sa Univerziteta u Pizi. Godine 86. prije Hrista, Platonovu akademiju je uništio rimski general Sula.
"Ranije se smatralo da je Platonu prijatna muzika koju svira robinja. Ali dešifrovani zapisi pokazuju da je na samrti Platon prokomentarisao gostu iz Mesopotamije da robinja nema dovoljno osjećaja za ritam. Visoka temperatura i muzika su mu smetali", rekao je.
Primio je gosta uprkos tome što se osjećao veoma loše. "On je izvršio svoju dužnost. Gostoprimstvo je bilo svetinja za Grke", dodaje Ranoki. U tekstu se pominju i novi detalji o Platonovoj istoriji. Prethodno se smatralo da je prodat u ropstvo 387. prije Hrista dok je bio na Siciliji.
Kada je Platon završio u ropstvu?
"Papirus kaže da je završio u ropstvu ili 399. prije Hrista, poslije Sokratove smrti, ili 404. prije Hrista na ostrvu Egina, nakon što su ga osvojili Spartanci. Bio je mlad, još nije osnovao školu, još nije postao vođa, još nije napisao nijedan od svojih čuvenih dijaloga“, objašnjava Ranokija.
Novodešifrovani tekst pripada grupi od oko 1.800 karbonizovanih svitaka, koji su otkriveni u 18. vijeku u vili tasta Julija Cezara, koji je živeo u Herkulaneumu, primorskom gradu oko 20 kilometara od Pompeja.
Neki od svitaka koji opisuju Platonov život pažljivo su razdvojeni u 18. vijeku, ali je ovaj proces kasnije napušten jer su papirusi često uništavani nakon ove metode. Čak i ako su uspješno odmotani, tekst je u mnogim slučajevima bio nečitak, piše The Times.
Ranokia i njegove kolege su uspjeli da "čitaju" zapise koristeći niz novih metoda, uključujući vještačku inteligenciju i optičku tomografiju, specijalnu tehniku snimanja. Uspjeli su da dešifruju pasus od 1000 riječi, što je oko 30% teksta.
(Mondo)