• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Na današnji dan se slavio "DAN MLADOSTI": 10 činjenica o Titovom 25. maju, sletovima i štafeti (VIDEO)

Autor mondo.rs

Svakog 25. maja oni rođeni prije sredine osamdesetih spominju Dan mladosti. Šta su uopšte Štafeta mladosti i slet i zašto se još priča o diskutabilnom rođendanu pokojnog predsjednika države koja više ne postoji?

 Dan mladosti Jugoslavija Izvor: Mondo / Stefan Stojanović


10. ZAŠTO JE U JUGOSLAVIJI OBILJEŽAVAN 25. MAJ?

Zvanični podaci govore da je Josip Broz rođen 7. maja 1892. godine u Kumrovcu, mada mnogi ovaj podatak, kao i većinu Titove biografije stavljaju pod upitnik. Kako god, Centralni komitet Saveza komunističke omladine Jugoslavije je 25. maja 1945. prvi put organizovao svečanu proslavu Titovog rođendana.

Inače, istog datuma godinu dana ranije je počeo desant na Drvar (Operacija Konjički skok) - njemačka akcija čiji je cilj bio da se zarobi Josip Broz i da se ukloni vodstvo partizanskog pokreta u Jugoslaviji. Cilj operacije bio je da se uništenjem centralnih štabova i ustanova nanese težak udarac NOVJ, što bi oslobodilo njemačke snage sa Balkana za manevarsku upotrebu. Tito je uspio da se spase prilikom desanta njemačkih padobranskih jedinica.

9. ZAŠTO ŠTAFETNO TRČANJE?

Omladina Kragujevca predlaže masovno omladinsko štafetno trčanje širom Jugoslavije, sa idejom da mladi, trčeći, predsjedniku nose lijepo izrađene palice i u njima rođendanske čestitke, sa željama za dug život i dobro zdravlje. Tako Maršal prvu štafetu prima u Zagrebu 1946. godine.

Kako piše antropolog Ivan Čolović, simboličnim fizičkim dodirom, štafeta je povezivala sve gradove, sve staze, sve planine, sve rijeke i sve horizonte kojima su trčali, plivali, brodili ili letjeli njeni nosioci. Pritom se vodilo računa da se trase tako odaberu da štafete na svom putu posjete sve važne lokalitete u simboličkoj geografiji Titovog režima, odnosno "sva istorijska mjesta, poprišta velikih bitaka naše revolucije".

Iz godine u godinu broj nosilaca štafeta i dužina puta kojim su se one kretale bili su sve veći. Nosilaca je 1945. bilo 12.500, a trasa je bila duga 9.000 kilometara. Deset godina kasnije, nosilaca je bilo 1.400.000, a trasa je bila duga 96.000 kilometara.

8. ZAŠTO BAŠ ŠTAFETNE PALICE?

Cilj komunikacije posredstvom štafetne palice bio je u tome da se između građana Jugoslavije i između raznih njenih krajeva uspostavi direktna, takoreći fizička međusobna veza i da se svi oni na isti način povežu sa drugom Titom, kao posljednjim primaocem tog predmeta, jedinim koji ga konačno zadržava za sebe, bez obaveze da ga proslijedi dalje. Za razliku od žezla u rukama kraljeva i vjerskih poglavara, koje je bilo za sve druge ljude nedodirljivo, štafeta je crpila svoju simboličku političku vrijednost upravo iz dodira što većeg broja ruku.

"Dok je žezlo, jednim krajem okrenuto prema zemlji, a drugim prema nebu, simbol veze svog nosioca sa nebeskom silom i njegovog ovlašćenja da tu silu zastupa na zemlji, štafeta je bila simbol veze između vođe i naroda, odnosno simbol legitimne vlasti u ime naroda", navodi Čolović.

7. ZAŠTO JE POČEO DA SE SLAVI DAN MLADOSTI?

VideoDan3

Na inicijativu Josipa Broza, Centralni komitet Narodne omladine Jugoslavije 1957. godine donosi odluku da se 25. maj proslavlja kao Dan mladosti. Prva Štafeta mladosti kreće 5. maja 1957. iz Kumrovca, Titovog rodnog mjesta. Svake naredne godine krenuće iz drugog mjesta, simbolično obilježavajući značajne datume i događaje iz istorije Jugoslavije. Konačno, 25. maja, na završnoj svečanosti, sletu, koji se održava na stadionu JNA, Titu će je uručiti najbolji među mladima te godine.

6. ZAŠTO JE BIO PRESTIŽ NOSITI ŠTAFETU?

Titovi omladinci sjećaju se kako je štafeta bila i povod za izuzetna sportska, kulturna takmičenja, susrete mladih, dostignuća mladih... To je bio datum kada su mladi bili veoma važni i prilika da se afirmišu najbolji mladi stvaraoci, najbolji mladi radnici, učenici, studenti, sportisti...

Javnost je putem radija i televizije, svakodnevno informisana o kretanju štafete i proslavama organizovanim u njenu čast. Na ovaj dan najbolji među najboljima dobijaju priznanja za značajna ostvarenja u protekloj godini.

Dan mladosti
Izvor: YouTube

Kako je vrokeme odmicalo Štafeta mladosti se sve više institucionalizovana, čime je postala standardizovana, ali i podložna zloupotrebama. Vaspitane, odlične i uzorne đake, koji će učestvovati u sletovima i predaji štafete uglavnom su birali njihovi učitelji i profesori. Za dkecu, a proke svega za njihove roditelje, učešće u Danu mladosti bila velika čast. Bilo je i onih dokelova obrazovnog sistema koji su tu "čast" dobro naplaćivali. Ponekad je mnogo važnije od ockena dketeta bio poklon koji je učiteljica dobila od roditelja.


5. ZAŠTO IH JE BILO TOLIKO?

Do 1957. godine nije postojala jedinstvena, takozvana savezna štafeta, već je svaka republika, veći grad, značajnije preduzeće, JNA imalo svoju. Zbog toga danas kolekcija svih štafeta i broji fantastičnih 22.000 palica sa rođendanskim čestitkama slavljeniku Titu. Štafete iz tog perioda su najzanimljivije: poruke su bile originalne i raznovsrne, a autori u većini slučajeva anonimni. Palice su najčešće pravljene od drveta i metala, sa obaveznom petokrakom ili plastičnom buktinjom na vrhu.

Štafete su se dijelile na lokalne i glavne. Među ovim drugim, bilo je šest štafeta republika i još desetak drugih, čiji su pošiljaoci bili promjenljivi, a birali su se i s obzirom na aktuelnu političku situaciju. To su bili JNA ili pojedini njeni vidovi i rodovi, veći gradovi, graditelji nekog važnog objekta, neki veliki radni kolektivi, društvene i sportske organizacije.

Tako je 1952. godine, pored republičkih štafeta, 'drugu Titu' su predate i štafete slobodne teritorije Trsta, pionira Jugoslavije, građana Beograda, Koruške, štafete PAZ-a i vatrogasne organizacije FNRJ, graničara, graditelja Vinodolske centrale, zatim štafeta zadrugara, saveza i udruženja automobilista i motociklista, planinara, pomoraca, vazduhoplovaca, strijelaca, biciklista i Saveza za konjički sport Jugoslavije.

Tito je sve do 1956. lično primao ove glavne štafete od njihovih posljednjih nosilaca, a lokalne štafete su predavane predstavnicima vlasti u njihovim odredištima i zatim proslijeđivane u depo u Beogradu.

4. ZAŠTO JE STIPE SA BRAČA BIO POČASNI GOST SVIH SLETOVA?

Stipe Eterović sa Brača, udarnik ondašnjeg "Jadrankamena", je 1959. godine spasao štafetu od pokušaja albanskih bandita da je se domognu i tako u jeku Informbiroa nanesu moralni poraz Jugoslaviji. Naime, u trenutku dok je sa još dvojicom omladinaca preplivavao Skadarsko jezero, prateći štafetu, sa albanske strane su zapucali na njih. Momak kod kojeg je u tom trenutku bila štafeta ispustio je, ali ju je Eterović, iako ranjen u nogu, dograbio i s njom doplivao do obale. Zato je bio počasni gost svih narednih sletova.

3. ZAŠTO JE IZBIO SKANDAL 1987. GODINE?

Nakon Brozove smrti, sve je nastavljeno, pod drugačijim nazivom "I poslije Tita – Tito", uz zakletvu Jugoslovena da će istrajati na njegovom putu.

Dizajnerski studio Novi kolektivizam iz Ljubljane je kao rješenje za proslavu Dana mladosti poslao prepravljeni plakat nacističkog umjetnika Richarda Klajna, na koji su umjesto nacističkih simbola stavljeni jugoslovenski. Plakat, kao i "svetogrdna" štafeta su povučeni i drugi slovenački umjetnici trebalo je da izrade nove. Mnogi ni njima nisu bili zadovoljni: štafeta je bila plastična i sa osam crvenih tačkica na vrhu, koji su tumačeni kao prijetnju da će u republikama i pokrajinama SFRJ poteći krv.

Saznajte detalje o skandaloznoj posljednjoj Štafeti mladosti.

Štafeta je krenula je sa Triglava, nakon što su desetoro alpinista 21. marta, jedva razvili državnu trobojku. Kao šlag na tortu, slet na stadionu JNA je nosio naziv "Upalite svjetlo" i Đorđe Balašević je izveo pjesmu "Stari orkestar", što je momentalno protumačeno kao prozivka na račun kolektivnog predsjedništva SFRJ.

2. ZAŠTO SE SVE ZAVRŠILO?

Štafeta mladosti, posljednji put je nošena 1987, iste one godine kada je vlast u Srbiji preuzeo Slobodan Milošević, a 1988. je posljednji put održana priredba u čast Dana mladosti.

"Umjesto štafete, uskoro će se na našim putevima pojaviti jedna druga vrsta simbola političke moći i jedinstva - mošti svetaca i pjesnika. Jedne od njih, mošti kneza Lazara, krenuće početkom juna 1989. godine iz Ravanice, da bi se 28. juna iste godine, na dan 600. godišnjice bitke na Kosovu polju, našle u Gračanici, na raspolaganju Miloševiću, u trenutku kad nedaleko odatle, na Gazimestanu, on bude držao svoj čuveni borbeni govor, najavljujući oružane sukobe u Jugoslavije, koji će ubrzo poslije toga doći", napisao je Ivan Čolović.

1. ZAŠTO SU MNOGI NOSTALGIČNI PREMA DANU MLADOSTI?

Sociolog profesor dr Darko Marinković objašnjava da Dan mladosti i danas budi sjećanja jer smo sve ono dobro i lijepo što smo imali uništili, a nove vrijednosti nismo stvorili. Kad se sve ruši, a vizije što bi na tom mjestu trebalo da se izgradi nema ni na vidiku, onda je sasvim normalno, ističe profesor Marinković, da se žali za onim što je bilo.

"Mladi onog vremena su imali sve uslove za bolji život. Znali su da moraju da se školuju da bi dobro živjeli. Sve im je bilo ponuđeno: besplatno školstvo, sigurnost radnog mjesta, otvorena perspektiva. Svako je imao šansu a na njemu je bilo da li će je iskoristiti. Da je poslije takve mladosti ostao dobar život sada bi se za Danom mladosti manje žalilo", objašnjava profesor Marinković.

*napomena: tekst originalno objavljen 25. maja 2015.

(Mondo)

Povezano

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

NAJNOVIJE

Dnevni horoskop