• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Njemu je uspjelo što Ukrajini nije: Evo kako je Tito obezbijedio NATO podršku protiv SSSR!

 Vesna Kerkez
Autor Vesna Kerkez

U kontekstu aktuelne krize i rata u Ukrajini, vrijedi se podsjetiti jedne zanimljive epizode iz 1953. godine.

 Kriza Tito Staljin iz 1953. godine, pakt sa Turskom i Grčkom Izvor: Profimedia

Američki predsjednik SAD Džo Bajden je prije nekoliko dana poručio da ta država neće ratovati protiv Rusije, ali će štititi svaki centimetar NATO teritorije. Slično su kazali i 1953. kada su podržavali Jugoslaviju od potencijalne invazije SSSR-a, ali su prije 70 godina ipak neke članice NATO-a bile spremne da ratuju sa Sovjetima.

Članice NATO saveza imaju obavezu da štite svaku svoju članicu, što znači da ako bilo koja od članica bude napadnuta, kompletan NATO savez se uključuje.

Ukrajina danas nije članica NATO saveza, ali jeste zemlja koja želi da bude član Alijanse, što Rusiji smeta i što službena Moskva smatra crvenom linijom. Mnogi se danas pitaju zbog čega Amerika i sve druge članice NATO saveza aktivnije, u vojnom smislu ne podrže Ukrajinu. Ukoliko bi se to dogodilo, vjerovatno bismo bili svedoci globalnog sukoba, piše Klix.ba.

Možda će vas zanimati

U kontekstu aktuelne krize i rata u Ukrajini, vrijedi se podsjetiti jedne zanimljive epizode iz 1953. godine. Naime, sukob Josipa Broza Tita i Josifa Staljina 1948. u Jugoslaviji je značio i prijetnju od potencijalne invazije. Tek izašla iz rata, nedovoljno ekonomski razvijena Jugoslavija se nije mogla sama braniti. Tito se potom okrenuo iznalaženju partnera među NATO članicama. Strah od potencijalne invazije Sovjetskog saveza postojao je i u Turskoj i Grčkoj. Stoga je 28. februara1953. u Ankari potpisan vojno-politički savez Jugoslavije, Turske i Grčke u cilju međusobne podrške i odbrane od mogućeg napada SSSR-a.

Važan detalj u cijeloj priči je taj što su Grčka i Turska bile članice NATO saveza. To je praktično značilo da ako bilo koja od članica pakta bude napadnuta, ostale članice će je braniti, što je i NATO princip. Amerika i Velika Britanija su podržale ovaj savez s komunističkom Jugoslavijom, iako se Italija kao članica NATO-a protivila zbog problema s Jugoslavijom oko Trsta. Ipak, ta kriza je ubrzo riješena. Amerika i Britanija su poručile da će dati veliku vojnu i privrednu pomoć Jugoslaviji, ali da je ipak neće braniti u slučaju napada SSSR-a. Međutim, Jugoslavija je u cijeloj priči imala potpisan sporazum sa dvije članice NATO saveza, a posredno i cijelim savezom, jer bi u slučaju da su bile napadnute Turska ili Grčka, sve druge članice morale stati u njihovu odbranu, navodi Klix.ba.

Ipak, Staljin je umro nedugo nakon potpisivanja sporazuma pa je sve stavljeno po strani, jer se i Tito kasnije pomirio sa Sovjetskim savezom.

U kontekstu trenutne situacije i napada na Ukrajinu zanimljivo je podsjetiti kako se NATO postavljao i prije 70 godina te kako su pojedine članice tog saveza samostalno postupale. Danas to ipak nije slučaj. Ukrajina danas neće moći da potpiše sporazum ni sa jednom članicom NATO saveza posebno.

S druge strane, jako je teško očekivati da NATO vojno uđe u Ukrajinu i sukobi se s Rusijom. Ukrajina je danas vojno prepuštena sama sebi, uz materijalnu podršku Zapada. Međutim, kako je Bajden najavio, Amerika nema namjeru da ratuje sa Rusima. Americi, kako prije 70 godina tako i danas, ne pada na pamet da otvara bojno polje s Rusima.

(MONDO)

Pročitajte i ovo

Još iz INFO

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE