Svjetski dan šale obilježava se 1. aprila, a na ovaj dan šalimo se na sopstveni, ali i tuđi račun.
Stručnjaci tvrde da tako pomažemo i sebi i drugima, a postoji i narodna poslovica "smijeh je najbolji lek".
Mnogi u svijetu se smiju 1. aprila, od srca ili kiselkasto, zavisno od toga da li zbijaju šale na tuđi račun ili to neko čini na njihov, a neki se trude da toga dana ne budu "nasamareni" - da ne bi cijele godine bili nesrećni.
Istorija zbijanja šala 1. aprila obavijena je tajnom. Jedni tumače da se ovaj svojevrsni praznik pojavio krajem srednjeg vijeka u Evropi, kada je prerastao u "opštenarodno veselje".
Neki vjeruju da korijeni tog narodnog praznika dosežu do starog Rima, poznatog i po tome što su tamošnji žitelji umjeli da se dobro zabavljaju.
Drugi kažu da se taj običaj pojavio u 16. vijeku u Francuskoj, tačnije 1564. godine, a za onog ko je nasamaren imali su običaj da kažu da je dobio "aprilsku ribu".
Englezi smatraju da je dan šale preuzet sa Istoka.
Finci taj dan dovode u vezu sa proljećnim podukama djece o privrednim radovima, a slično je i Švajcarskoj.
U holandskom gradu Ajndhovenu održava se svojevrsna tradicija nasamarivanja 1. aprila - novine se utrkuju da objave što "ekskluzivnije" vijesti - kao, na primjer, o dolasku nekih svjetskih državnika u taj grad, o bolestima, o atomskim napadima...
Nijemci 1. april smatraju danom kada se lako osjete nesrećnim, a svoje loše raspoloženje manje vezuju za nasamarivanje, a više za predanje da je 1. aprila rođen apostol Juda, Hristov izdajnik.
U njemačkoj pokrajini Bavarskoj, posebno u okolini Vestervalda, šale slične prvoaoprilskim zbijaju se tek 1. maja.
Bez obzira na različite običaje u mnogim zemljama, važi pravilo da - kada se slatko nasmijemo - postajemo opušteniji, ljepši i zadovoljniji.
Humor nam pomaže da lakše prebrodimo neku neprijatnu ili tešku situaciju, a kada se našalimo na sopstveni račun - stručnjaci tvrde da pomažemo i sebi i drugima, i zato je u narodu nastao izraz: "Smijeh je najbolji lijek".
(MONDO/Srna)