Kako prolazimo kroz još jedan toplotni talas, mnogi su zabrinuti zbog uticaja jake vrućine na zdravlje, a naročito na funkcije mozga.
Više studija je pokazalo da učenici, studenti, ali i zaposleni imaju teškoća u izvršavanju redovnih obaveza kako temperatura počne da raste. Prema riječima dr Elizabet Filips, kliničkog neurologa, kognitivne funkcije mozga su na udaru zbog toplote.
"Visoke temperature mogu da uspore rad nervnih vlakana, što znači da poruke ne mogu da normalno stignu do mozga ni od njega do drugih organa. Osoba izložena visokoj temperaturi može da oseti umor, slabost i probleme s vidom i održavanjem ravnoteže."
Ovo se dešava zato što tada hipotalamus, deo mozga koji reguliše našu temperaturu, mora da radi prekovremeno.
"Ovaj dio mozga je, takođe, pod uticajem hormonskih promena i to, udruženo s visokom temperaturom, utiče na funkciju mozga, raspoloženje i kognitivne sposobnosti", kaže dr Filips.
Simptomi uticaja vrućine na mozak su:
glavobolja
vrtoglavica
zbunjenost
gubitak apetita
mučnina i letargično raspoloženje.
Na visokim temperaturama se može dogoditi da nepoželjni proteini i joni dopru u mozak, što utiče na njegovo funkcionisanje. "Na 40C stepeni, popušta barijera koja štiti mozak. Ona dozvoljava da do njega dođu ne samo neophodni nutrijenti i kiseonik, već i nepoželjne čestice", upozorava dr Elizabet.
Naročito su ugroženi pojedinci koji pate od neuroloških bolesti kao što su multipla skleroza i Alchajmerova bolest, jer su oni posebno osetljivi na oštećenja i uništenja moždanih ćelija koja mogu nastupiti kao rezultat izloženosti visokoj temperaturi.
Glavni način da se zaštitimo od ovog efekta i smanjimo štetne posljedice je hidratacija - upravo dehidratacija je ono što smanjuje neurološku aktivnost mozga. Zato je važno da uvijek imate flašicu s vodom uz sebe, da naviknete da pijete vodu uz druga pića - kadgod pijete kafu, neko bezalkoholno piće ili alkohol, koji se nikako ne preporučuje po vrućini.