Evropski sud podržava privatnost na internetu, a u Luksemburgu su riješili da društvene mreže niko ne smije da prinudi da postave antipiratski sistem filtracije korisnika, jer to krši njihova prava.
Neki eksperti ocjenjuju presudu kao pobjednički korak u dugoj borbi pobornika autorskih prava sa pristalicama slobode u globalnoj mreži. Drugi upozoravaju: borba tek počinje.
Odluka Evropskog suda postala je rezultat razmatranja tužbe belgijske kompanije SABAM, kojoj muzičari, pisci i drugi autori povjeravaju zaštitu prava svoje intelektualne svojine. Tužena je evropska društvena mreža "Netlog", u kojoj je registrovano više od 95 miliona korisnika.
Zaštitnici autorskih prava tražili su da društvena mreža spriječi umnožavanje nedozvoljenih fajlova i postavi na svom sajtu sistem filtracije korisnika. Za svaki dan odsustva takve filtracije kompanija je tražila kaznu i visini od hiljadu evra.
Ipak, sudije su riješile da društvene mreže, kao što su "Fejsbuk" ili "Jutjub" ne smiju biti primoravani da postave antipiratske sisteme.
Kao prvo, filtracija informacija ne odgovara postojećim zakonima EU. Osim toga, takav korak bi omeo očuvanje balansa između prava autora da brane svoju intelektualnu svojinu, sa jedne strane, i slobode za vođenje biznisa, sa druge. Jer internet preduzimač morao bi da postavlja skupu opremu za svoj račun.
Treba reći da sličnu odluku Evropski sud donosi ne prvi put: krajem prošle godine ista sudbina je zadesila tužbu vlasnika prava protiv internet-provajdera "Skarlet". Rezultati ova dva slučaja mogu da postanu presedan i da utiču na odluku na sličnim suđenjima u svim zemljama EU.
Istovremeno, vlasnici prava teško da će se zaustaviti u svojim težnjama da uspostave sankcije na društvene mreže i provajdere. Slučajevi koje razmatra Evropski sud samo su mala epizoda u masovnom ratu koji je pokrenut na svim kontinentima.
Pokušaj Brisela da nametne evropskim prijestonicama antipiratski zakon pod nazivom AKTA izazvao je buru protesta – sve do manifestacija u evropskim zemaljama. Američki kongres već nekoliko puta iznosio je na glasanje dva nacrta zakona, ali dokumenti su izazivali takav talas nezadovoljstva da je predsjednik Barak Obama morao da obustavi njihovo uvođenje.
Protesti internet-zajednice lako mogu da se objasne: obični korisnici mreže vide u tim nacrtima zakona u prvom redu pokušaj vlasti da ulaze u njihov lični prostor.
Novi zakoni, ako budu usvojeni, omogućiće da se po odluci suda isključi svaki resurs koji se osumnjiči za širenje nedozvoljenog sadržaja – čak ako vlasnik servisa sa tim nema veze. A carinici će dobiti pravo da pregledaju sve nosače informacija – kompjutere, telefone i druge uređaje. Ako nađu sumnjivi fajl, konfiskovaće ga, a vlasniku prijeti visoka kazna.
U toj sitauciji odluka Evropskog suda raduje. Osim toga, ona pokazuje da je sve veći uticaj internet-zajednice, kaže ekspert za konkurentsko izviđanje Andrej Masalovič za "Glas Rusije".
(Srna)