NK Hrvatski Dragovoljac - ljudi u crnom

Prikriveno ustaštvo ili puka konicidencija?

Dok UEFA širom kontinenta surovo kažnjava svaki nagovještaj nacizma na tribinama, isticanje bilo kakvih simbola vezanih za naci pokret, kao i uzvikicanje parola koje veličaju nedjela mračnih umova sa sredine XX vijeka, u Hrvatskoj se uredno takmiči klub čiji simboli odišu...

...upravo nacizmom.

Mada, možda je sve samo puka slučajnost.

Nogometni klub Hrvatski dragovoljac (čitaj: dobrovoljac) osnovan je u Zagrebu, 1994. godine, po završetku rata u Hrvatskoj. Tačnije, samo je preimenovan u Dragovoljca. Prvobitno, osnovan je 1975. godine kao NK Trnsko, da bi godinu dana kasnije bio preimenovan u ONK Novi Zagreb, a "omladinski" mu je skinuto početkom rata, 1991. godine.

Tri godine kasnije, kako je objašnjeno na Wiki stranici ovog kluba, u čast brojnim članovima NK Novi Zagreb koji su učestvovali u ratu, klub je preimenovan u NK Hrvatski Dragovoljac.

To nije bilo dovoljno.

Pokojni predsjednik, hrvatski narodni heroj Stjepan Spajić, odlučio je da dresovi "novog" kluba budu - sasvim slučajno - kompletno crni, novi grb imao je - sasvim slučajno - obrise slova "U" (simbola ustaša, odnosno nacista), a on je ispisan vijencem preuzetim sa amblema hrvatske vojske.

Unutar slova "U" nalazi se šahovnica, što ne čudi, ali...

To nije "obična" šahovnica, kakva je početkom 90-ih zamijenila petokrake na grbovima Dinama, Hajduka i ostalih hrvatskih kluba. To je šahovnica koja je važila samo između jula 1941. i januara 1943. godine, koliko je živjela NDH, odnosno Nezavisna Država Hrvatska. Ta šahovnica, razlikuje se od današnje po tome što je prvo polje bijelo, a ne crveno.

Ustaše su u svojim ratnim pohodima na strani sila Osovine u II Svjetskom ratu na šljemovima i uniformama imale šahovnice sa prvim bijelim poljem, unutar kojeg je bilo upisano slovo "U".

U slučaju Hrvatskog Dragovoljca, na mjestu slova "U" nalazi se - srce.



Sa distance, toliko je moglo saznati o Dragovoljcu, koji se kao šampion druge lige prošle sezone vratio u hrvatsku elitu prvi put od 2011. godine i trenutno je posljednji, zajedno sa Osijekom. Zato smo kontaktirali naše kolege, sportske novinare iz Zagreba, da nam malo bolje pojasne ovaj specifičan slučaj u evropskom fudbalu, tj. nogometu.

Štaviše, sada, kada je Hrvatska ušla u Evropsku Uniju, čudno je da niko ne postavlja pitanje otkud toliko sličnosti sa ustaškim simbolima u jednom malom klubu, koji igra na stadionu "Stjepan Spajić" kapaciteta 5.000 gledalaca.

"Kada su osnovani 1994. prvo su im zabranili da igraju u crnim dresovima, jer su u vlasti smatrali da je to baš previše. Nisam siguran da li su to tražili iz Saveza ili Vlade, nebitno je... Sada već najnormalnije igraju u crnim dresovima", prenijele su nam kolege iz Hrvatske.

"Pokojni predsjednik Stjepan Spajić ti je bio u ratu, sadašnji predsjednik Perković je, takođe, bio u ratu... Ma, cijela uprava je bila u ratu. A, ko za njih navija? Imaju navijače među braniteljima po cijeloj Hrvatskoj, imaju bazu navijača, koji se okupljaju i kad je klub u prvoj i u drugoj ligi. To su mahom ratni veterani, ali je ipak - nogometni klub".

Kolege ističu da se vremenom taj ratni zanos u Dragovoljcu izgubio...

"Ako je klub opstao i 20 godina nakon rata, znači da je, ipak, prevazišao tu ratnu priču i hranjenje ratom... Igrali su u njemu brojni reprezentativci, Prosinečki, Živković, Đolonga, Blaž Slišković, Predrag Jurić, Vasilj, Bazina...", nabrajali su nam.

Ali...

"Nikad nisu imali nekog igrača srpske nacionalnosti u momčadi".

Ipak, kolege misle da je situacija danas takva da bi i Srbin mogao da igra za Dragovoljca.

"E, sad, više nema tih podjela, Srbi, Muslimani, ovi, oni... Mislim da bi bez problema mogao igrati bilo koji igrač iz Srbije", kaže naš sagovornik, koji priznaje da nikako ne gaji simpatije prema tom klubu i da se pozivanjem na "crno" ne iskazuje ljubav ni prema fudbalu, ni prema Hrvatskoj.

Ljudi iz Dragovoljca vremenom su naučili da prepoznaju granicu preko koje se ne ide - ne talasaju mnogo svojim zabranjenim simbolima i sve dok je tako - ni njih niko ne dira.

"Gledaj, to ti je sve prikriveno... Cijela uprava na utakmice dolazi obučena potpuno u crno, u crnim pantalonama i crnim košuljama. Svi do jednog su u crnom i onda ti je sve jasno, ali šta možeš da uradiš? Ne možeš ih optužiti zato što nose crninu. Možda su im crvene košulje na pranju? Sve je jasno, ali je sve prikriveno. Ako bi na sav glas brujali o tome ko su i kako razmišljaju, bili bi u problemu. Ovako, niko ih ne dira", kaže naš sagovornik.



Možda bi se u Hrvatskoj, odnosno sada Evropskoj Uniji, više govorilo o Dragovoljcu da taj klub ima rezultate koje je imao u periodu između promocije u prvu ligu, 1995, pa do 2000. godine. U sezoni 1996/97, klub je stigao do treće pozicije na tabeli i igrao polufinale Kupa Hrvatske, a naredne tri sezone počinjao je ljeto u Intertoto kupu, što su bile internacionalne utakmice u kojima je klub nastupao sa identičnim simbolima kao danas.

Ali, nije bilo problema u UEFA.

Dragovoljac je do ispadanja u drugu ligu 2002. godine igrao protiv Bastije, Silkeborga, EBBW iz Velsa, GAK, Lingbija, Njurija iz Severne Irske...

Od 2002. godine do ovog ljeta (sa izuzetkom sezone 2010/11) boravio je daleko od očiju javnosti, u drugoj ligi, sa oko 400, 500 gledalaca na tribinama. Sada je opet u eliti, u Hrvatskoj, u Evropskoj Uniji.

HIMNA

"Crni, crni, je'n, dva, U!
Crni vole pobjedu!"

Kasnije kaže...

"Dragovoljci, dragovoljci na zelenoj travi
Dragovoljci, dragovoljci to su dečki pravi
Dragovoljci, dragovoljci ničeg se ne plaše
Dragovoljci, dragovoljci ponos Lijepe Naše
Nekad pušku nosili, pucali iz topa
A, sad će ih gledati cijela Europa
Nogometni asovi, izabrani momci
Crnu boju nose hrabri dragovoljci"

Pa, opet...

"Crni, crni, je'n, dva, U!
Crni vole pobjedu"

Vjerovatno je i ovo "U" tu samo da bi se rimovalo.

CRNO NIJE BOJA, CRNO JE STAV

Na naše pitanje da li je neko čelnike kluba ikada pitao zbog čega su stalno u crnom, naš sagovornik kaže...

"Kažu da crno ne predstavlja boju, nego da crno predstavlja stav".

(N. Janković - MONDO, foto: Wikipedia)