Srbija u Rio de Žaneiro odlazi s timom od 103 sportista, Hrvatska sa 87, Slovenija sa 62, Crna Gora sa 34, BiH sa 11, Kosovo sa osam i Makedonija sa pet
Ljetne olimpijske igre u Rio de Žaneiru sve su bliže, a reprezentacije zemalja iz regiona su spremneza izazove koji ih čekaju u Južnoj Americi. Na igrama u Riju iz regiona najbrojniji olimpijski tim imaće Srbija koja putuje sa čak 103. sportista u 14 sportova, dok će najmanji tim imati Makedonija sa svega pet sportista.
Srbija će imati čak četiri reprezentacije u ekipnim sportovima, pa je zbog toga njihov tim i najbrojniji. Srbiju će u Riju predstavljati muška i ženska košarkaška reprezentacija, ženska odbojkaška i muška vaterpolo selekcija. Uz Srbiju predstavnike u ekipnim sportovima iz regiona u Riju će imati još Hrvatska, Slovenija i Crna Gora.
Hrvatska u Brazil putuje sa selekcijama u tri ekipna sporta i to u muškoj konkurenciji. Medalju za Hrvate u ekipnim sportovima pokušaće osvojiti rukometaši, košarkaši i vaterpolisti. Crna Gora će imati dvije reprezentacije, žensku rukometnu i mušku vaterpolo. Sa jednom reprezentacijom u Rio će Slovenija, i to sa muškom rukometnom, koju predvodi nekada sjajni jugoslovenski rukometaš Veselin Vujović, koji je tokom igračke karijere osjetio draž osvajanja zlatne i srebrne olimpijske medalje.
Od čak 103 sportista u Srbiji se u Rio de Žaneiru najviše očekuje od Ivane Maksimović Anđušić, koja je na prošlim igrama u Londonu donijela srebrnu medalju svojoj zemlji u streljaštvu. Ona će nositi zastavu Srbije na otvaranju igara. Osim nje, tu je veoma jak atletski tim koji predvodi Ivana Španović, evropska šampiona u skoku u dalj, pa bi i ona mogla do olimpijske medalje. Uz tenisera Novaka Đokovića i vaterpoliste Srbije, najveći adut u Riju srpskog olimpijskog tima biće taekwondoistkinja Milica Mandić, koja će braniti zlato osvojeno u Londonu u kategoriji preko 67 kilograma.
Nakon Srbije najbrojniji tim iz regiona u Rio de Žaneiru imaće Hrvatska sa 87 sportista. Hrvatski atletski tim za Rio u kojem su Sandra Perković, najbolja bacačica diska u svijetu i Blanka Vlašić, nekada jedna od najboljih skakačica u vis garantuju im neku od medalja u "kraljici sportova". Uz Anu Šimić koja ima bronzu u skoku u vis sa Evropskog prvenstva u Cirihu 2014. godine Hrvatska se zaista ima čemu nadati. Osim u ekipnim sportovima, vaterpolu i rukometu, u kojima Hrvati tradicionalno osvajaju olimpijske medalje, odličja mogu očekivati i u pojedinačnim sportovima, kao što su tenis (Marin Čilić), streljaštvo (Giovanni Cernogoraz), taekwondo (Lucija Zaninović), gimnastika (Filip Ude)...
Slovenački olimpijski tim za Rio de Žaneiro broji 62 sportista, od čega je 17 rukometaša, iako ih 14 može biti prijavljeno za olimpijski turnir. Slovenci tradicionalno imaju dosta uspjeha u pojedinačni sportovima na Olimpijskim igrama, pa se slično može očekivati i u Brazilu. Jedriličar Vasilij Žbogar već je osvajao olimpijsku medalju, srebro u Pekingu 2008. godine. Tu su i džudistkinja Tina Trstenjak, skakač s motkom Robert Rener, te dosta jak kajak-kanu tim u kojem ima nekoliko takmičara koji bi mogli obradovati "deželu" sa nekom od olimpijskih medalja. Naravno, ne treba zaboraviti rukometaše Slovenije, koji ne spadaju u krug favorita za medalje, ali njihov selektor Veselin Vujović kadar je napraviti čudo sa bilo kojim timom, što je dokazao u prethodne dvije sezone sa Zagrebom u kojem je trener. Osim njegovog iskustva i kvaliteta, mora se reći da Slovenci sa Urošem Zormanom i Vidom Kavtičnikom, kao najiskusnijima u timu mogu iznenaditi svakoga, pa i najveće favorite kao što su Francuzi, Danci ili Hrvati.
Tuka i Kelmendi nade BiH i Kosova
Crna Gora u Rio odlazi sa 34. sportista i dvije velike nade, ženskom rukometnom i muškom vaterpolo reprezentacijom. Rukometašice su za sada osvojile jedinu crnogorsku olimpijsku medalju. Bilo je to prije četiri godine u Londonu kada su se okitile srebrom. Vaterpolisti Crne Gore spadaju u sami svjetski vrh, pa ne bi bilo iznenađenje da u Riju obraduju naciju nekim od odličja.
I Bosna i Hercegovina prvi put od svog osamostaljenja na Olimpijske igre ide s nadom da bi mogla doći do olimpijske medalje. Među 11 bh. sportista, nada je Amel Tuka, trenutno jedan od najboljih srednjoprugaša svijeta. Tuka je prošle godine osvojio bronzu u trci na 800 metara na Svjetskom prvenstvu u Pekingu i na mitingu Dijamantske lige istrčao 1:42,51 minut što je najbolje vrijeme prošle sezone u svijetu. Ove godine je osvojio četvrto mjesto na Evropskom prvenstvu u Amsterdamu na 800 metara. U olimpijskom timu BiH je najviše atletičara. Osim Tuke tu su još maratonka Lucia Kimani, te bacači kugle Hamza Alić, Kemal Mešić i Mesud Pezer, ali osvajanje medalje nekoga od njih bilo bi ravno senzaciji. U Riju se zapažen rezultat može očekivati još od Damira Džumhura, 77. tenisera svijeta.
Kosovo će u Riju debitovati na Olimpijskim igrama i odmah očekuje osvajanje medalje. Među osam kosovskih sportista izdvaja se džudistkinja Majlinda Kelmendi, bivša svjetska i aktuelna dvostruka evropska šampiona u kategoriji do 52 kilograma.
Sa najmanje sportista od selekcija iz regiona u Rio dolazi Makedonija. U njenom timu je svega pet sportista, a važno je naglasiti da niti jedan od njih nije ispunio olimpijsku normu, nego u Brazil putuju sa pozivnicama. Stoga o očekivanjima makedonske javnosti ne treba trošiti riječi.
Ljetne olimpijske igre, 31. po redu, u Rio de Žaneiru održaće se od 5. do 21. augusta. Očekuje se učešće više od 10.500 sportista iz 207 zemalja. Održaće se 306 takmičenja u 41 disciplini u 28 sportova. Najbrojniji olimpijski tim trebale bi imati Sjedinjene Američke Države sa čak 555 sportista, slijedi ih domaćin Brazil sa 465, Kina sa 413 i Australija sa 410.
Hrvatska ima 23 olimpijske medalje
Hrvatska, koja je na ljetnim igrama od Barselone 1992. godine, do sada je osvojila 23 medalje. Najviše na prošlim igrama u Londonu gdje je hrvatski tim brojao čak 106 sportista i gdje su osvojili šest medalja, tri zlatne, jednu srebrnu i dvije bronzane.
Slovenija od Barselone 1992. ima 19 osvojenih medalja. Najuspješnija ljetna Olimpijada za slovenački sport bila je 2000. godine u Sydneju kada su osvojene dvije zlatne medalje. Najveći broj medalja, pet, Slovenija je osvojila u Pekingu 2008. godine. Od pet odličja, jedno je bilo zlatnog sjaja, a po dva srebrnog i bronzanog.
Srbija je na svoja tri nastupa kao samostalna država (Stockholm 1912., Peking 2008. i London 2012. godine) uspjela osvojiti sedam medalja. Daleke 1912. nije došla do medalje, a najviše je osvojila u Londonu četiri, po jednu zlatnu i srebrnu, te dvije bronzane.
Crna Gora u dosadašnja dva nastupa ima jedno odličje, srebrno rukometašica iz Londona prije četiri godine. Makedonija je na ljetnim igrama od Atlante 1996. godine, a ima jednu osvojenu medalju koju joj je 2000. u Sydneyju donio hrvač Mohamed Ibrahimov.
BiH, iako na ljetnim olimpijskim igrama nastupa od 1992. i Barselone još uvijek nema medalju. Kosovo će kao debitant svoju prvu medalju tražiti u Brazilu.