Uzorna mostarska (sportska) porodica Karačić jedina je na planeti u kojoj na Svjetskom prvenstvu za rukometaše u Kataru, nastupaju braća Ivan i Igor, i to u različitim reprezentacijama. I treći sin reprezentativac, ali u fudbalu.
Ankica i Ante Karačić među rijetkim su roditeljima u cijelom svijetu koji imaju tri sina reprezentativca, i to u dva sporta. Uzorna mostarska (sportska) porodica jedina je na planeti u kojoj na Svjetskom prvenstvu za rukometaše, koje se igra u Kataru, nastupaju braća Ivan i Igor, i to u različitim nacionalnim timovima. Stariji Ivan (29), reprezentativac Bosne i Hercegovine u petak u petom kolu grupe B igraće protiv Igora (26), člana selekcije Hrvatske.
Reprezentacija BiH danas od 17 časova igra meč 4. kola grupe B. Nakon debitantskog meča i pobjede protiv Irana 30:25, meč protiv Tunisa sigurno je najvažniji za bh. tim. Eventualni trijumf donio bi "zmajevima" prolaz u drugu fazu takmičenja.
"Ne znam kako ću to preživjeti! Već sam ih jednom gledala u Banjalcui kada su igrali skupa, i to mi je bilo najgore u životu. U petak ću navijati za obojicu. Daj Bože da bolji pobijedi. Samo ne daj Bože da se neko povrijedi. To mi je najvažnije, neka se ne povrijede", istakla je Ankica Karačić, mama reprezentativaca BiH i Hrvatske.
Najmlađi reprezentativac u domu Karačića je osamnaestogodišnji Goran, golman Hrvatskog športskog kluba Zrinjski i juniorske fudbalske selekcije BiH. Pomno prati svaki korak braće na SP u Kataru.
"I za mene je veliki poticaj što su oba moja brata na SP. Uradili su odličan posao u Kataru. Trudim se nastaviti njihovim stopama kao U-19 i U-21 reprezentativac BiH", rekao je Goran, a na pitanje za koga će navijati u "bratskom derbiju" BiH i Hrvatske, odgovorio je:
"Vrlo se rijetko dešava da Ivan i Igor igraju jedan protiv drugoga. Zavisi od utakmice. Ne mogu 'mjeriti' njih dvojicu kada igraju jedan protiv drugog… Ne znam šta će biti?! Neka pobijedi bolji. Najviše bih volio da bude 'x'".
Goranovi, kako kaže, dječji snovi su da postane prvi golman seniorskog tima Zrinjskog.
"Sa 18 godina želja mi je da stanem na gol Zrinjskog i osvojim titulu prvaka sa voljenim klubom. Velike ambicije imam i sa U-19 reprezentacijom BiH. Želimo otići na Evropsko prvenstvo u Grčku. Za nekoliko godina nastojaću postati i A reprezentativac, te da odemo vrlo daleko", kazao je Goran Karačić.
Otac Ante blista od sreće. Anesteziolog u mostarskoj bolnici zbog SP u Kataru uzeo je godišnji odmor "da bi u miru gledao sinove Ivana i Igora u utakmicama reprezentacija BiH i Hrvatske". U narednim danima planira putovati u Katar kako bi bodrio barem jednog od sinova u završnici SP.
"Prvi put u životu gledaću duel BiH i Hrvatske, odnosno mojih sinova. Ne znam kako ću se ponašati. Srce se podijeliti ne može! Neka pobijedi bolji, odnosno neka bude 'x' i neka obje reprezentacije idu u drugi krug. Hrvatska je već osigurala plasman u osminu finala. Nadam se da će i BiH protiv Tunisa uraditi isto, pa će mi biti lakše gledati ako znam da oba idu naprijed", poručio je Ante iz porodičnog doma Karačića.
"Sa sprata smo specijalno snijeli jedan TV, jer se preklapaju termini Hrvatske i BiH, pa da možemo u jednom momentu gledati obje utakmice. Uh, dok su utakmice ima nervoze, ustajanja, hodanja".
Jedina koja nema dilemu u porodici Karačić za koga navijati u petak je Ivanova supruga Ineta.
"Ne smijem reći, ali evo ako moram… Za BiH ću navijati i neka ostane snimljeno", kroz smijeh istakla je Ineta, izrazivši nadanje da joj djever Igor neće zamjeriti.
Životna saputnica Ivana Karačića sa njihovom sedmogodišnjom kćerkom Ivonom specijalno se pripremila za SP u Kataru. Nalakirale su nokte u bojama zastave BiH, dok su u čast Igora na prstu lijeve ruke nalakirale i šahovnicu.
"To je specijalna priprema. I moja djevojčica od sedam godina ima identično nalakirane nokte. Mislili smo obući i majice i dresove, ali ih nismo našli", otkrila je Ineta.
O ishodu utakmice BiH i Hrvatske, rekla je:
"Neću predviđati rezultat. Ipak, mislim da ćemo pobijediti".
Ineta za Ivana kaže da je odličan suprug, a osim Ivone imaju i sina Leona, jednoipogodišnjaka koji već od "malih nogu šuta loptu". Ivan i Ineta u julu bi trebali dobiti i treće dijete.
"Na putu je i treće dijete. Spremamo se. Ako bude sve u redu, u sedmom mjesecu bih se trebala poroditi", kaže Ineta, dodavši da je Ivan odličan suprug.
"Dobar je, sluša. Ustvari, kako kada, nekada se isključi, nekada je dobar".
"Ako uzmu bod Tunisu mi ćemo ih pustiti u petak", smijući se odgovorio je Igor Karačić, naglasivši kako su on i brat glavna atrakcija brojnih novinara iz cijelog svijeta i u Dohi.
Ivan i Igor imali su nekoliko međusobnih klupskih duela. Pošto obojica igraju na poziciji srednjih vanjskih bekova direktno su dolazili i u žestoke kontakte tokom mečeva. Bilo je tako i jednom prilikom u Ljubuškom. "Igor je došao kući krvavog nosa. Pitam šta je bilo, kaže udario me Ivan na utakmici. Obratim se Ivanu, šta ti je, pa brat ti je?! Odgovorio mi je kratko i jasno: nije mi brat na terenu", istakao je Ante Karačić, otac Ivana i Igora, obojice odlikovanih najboljih sportista grada Mostara. Uz sve to Igor je sa kadetskom reprezentacijom Hrvatske bio prvak Evrope i juniorski viceprvak Starog kontinenta. Ivan je svojevremeno igrao i za mladu reprezentaciju svijeta. Najmlađi od trojice sinova reprezentativaca Karačića, Goran, prije no što se okušao u fudbalu, bio teniski viceprvak Hrvatske u konkurenciji do 11 godina.
Nakon emotivnog razgovora na relaciji Mostar - Doha, tata Ante kazao je da su i Ivan i Igor bili vrhunski momci i dobri dječaci.
"Profesionalno su se ponašali od djetinjstva i školovanja, prvih koraka na treninzima. Sve su stekli radom, upornošću i ozbiljnošću. Majka i ja ponosni smo na njih. Došli su na veliki nivo kojeg možda nisam ni svjestan. Ivan je sa 11 godina počeo trenirati rukomet, te je Igor tri godine mlađi izabrao da prati brata. Uvijek je govorio da mu je Ivan uzor", ističe Ante, uz konstataciju:
"Preskočili su trening samo ako su imali 40 temperaturu ili ozbiljniju povredu".
Kuća Karačića prepuna je pehara i priznanja. Sve odiše istinskom srećom. Ante kaže kako nema specijalnog recepta u odgoju djece, već da su rad i upornost jedini ispravan put.
"Roditelji u počecima ne trebaju zamišljati da će im djeca igrati za neku reprezentaciju ili na SP. Svakoga dana trebaju raditi korak po korak, vidjeti šta se uradilo, da se ispravljaju greške i unapređuje što se unaprijediti može", mišljenja je Ante Karačić, na što je njegova supruga Ankica dodala da je prezadovoljna i presretna sinovima:
"Bili su super od malih nogu. Uvijek su bili jedan za drugog. Malo su se svađali, što je kod djece normalno. Jeli su sve. Obavezno moralo je biti kuhano jelo, voće. Voćne salate su obožavali kada dođu sa treninga. Doduše, Igor je bio problematičniji sa hranom. Ivan je jeo sve, Igor je bio izbirljiv, ali poslije je bio bolji".