Rupert Mardok "ratuje" sa Guglom. I Kina "ratuje" sa Guglom. Ko li će izvući "deblji kraj"...
Medijske kompanije koje se zalažu da se široko uspostavi kultura plaćanja za materijale prezentovane posredstvom Interneta, vide novu mogućnost naplate u sferi mobilne telefonije i takvog pristupa veb-sajtovima.
Sve je veći broj ljudi koji se mobilnim telefonima uključuju na onlajn medijska izdanja, umjesto da za to koriste dosad neprikosnoveni desktop kompjuter. Plaćanje za čitanje onlajn izdanja postalo je nova ideja, zapravo budući biznis velikih medijskih kuća, prije svih "Njuz korporacije" magnata Ruperta Mardoka.
Mardok je krajem prošle godine najavio blokiranje tekstova i materijala „Njuz korporacije" sa poznatog internet pretraživača Gugla kako bi natjerao na plaćanje pretplate. On je najavio da će sve novine koje se nalaze u okviru njegove medijske imperije (najveći su u Velikoj Britaniji „San" i „Tajms", a u SAD "Njujork tajms" i „Volstrit džornal") od onog trenutka kada onlajn korisnicima počnu da naplaćuju čitanje tekstova blokirati svoje vijesti iz „Gugl njuza", indeksa na Guglu za pretraživanje štampe.
Mardok je, zapravo, objavio mali rat Guglu, optužujući poznatog Internet pretraživača da omogućava krađu. Na primjer, za one koji nisu preplatnici „Volstrita" dostupni su samo prvi pasusi tekstova, ali na Gugl pretraživaču "Gigl njuz" može se pročitati sve i to besplatno.
Gugl se jednostavno pozivao na mogućnost koju nudi da svako ima pravo da odluči da li uopšte želi da se nađe na "Gugl njuzu", ili da traži blokiranje čitanja u cjelini.
Mobilna telefonija je novo polje za dostupnost medijskih onlajn izdanja i mogućnost naplate. To je u telekomunikacijama ekonomski odvojena sfera od desktop komjutera, sa izgledima da prevlada do 2012. godine. O tome je posebno bilo riječi na nedavnom medijskom samitu u Abu Dabiju, javile su agencije.
Na tom skupu je posebna pažnja bila posvećena temi dostupnosti medijskih onlajn izdanja i načinima njihovog korišćenja, naročito u pojedinim delovima svijeta, na primjer u Kini, gdje globalno ima najviše korisnika Interneta, procjenjuje se da ih je više od 384 miliona.
Šta smeta Pekingu
Zvanični Peking podstiče upotrebu Interneta u edukativne i poslovne svrhe, ali pokušava da blokira pristup pojedinim sadržajima, među kojima su i strani sajtovi koje vode aktivisti za ljudska prava i demokratiju. Gugl je na to reagovao prijetnjom da će se povući iz Kine.
Na kineskom tržištu pretraživača Gugl ima udeo od 35 odsto, a lokalni rival "Baidu" 60 odsto. Odlazak Gugla bi, upozoravaju mnogi, čak i neki kineski državni mediji, ugrožio razvoj Interneta u Kini.
Dodatno "ulje na vatru" dolio je potez Gugla da, bez pitanja, u ponudu svoje digitalizovane onlajn biblioteke uvrsti i djela kineskih pisaca koja su zaštićena autorskim pravima. Prema kineskim medijima, najmanje 80.000 naslova od 570 kineskih pisaca nalazi se na Guglovoj onlajn biblioteci Gugl buks. Kineska vlada je u novembru prošle godine optužila Gugl da je prekršio autorska prava.
Kineski ministar industrije i informativne tehnologije Li Jidžung je u više navrata rekao da Gugl mora da poštuje kineske zakone. Ponovio je to i na medijskom samitu u Abu Dabiju, primijetivši da su kineski korisnici Interneta privučeni činjenicom da je pretraživanje besplatno.
Između Gugla i kineskih vlasti potreban je dogovor o mogućnosti pretrage bez filtera, ali u to novu notu ubacuje nova telekomunikacijska generacija mobilne telefonije i pristupa veb-sajtovima.
Gugl se ozbiljno sprema za takvu skoru budućnost. Udružio se sa firmama u industriji mobilne telefonije kako bi bili kreirani softverski open-sors sistemi. Gugl ne planira proizvodnju mobilnih telefona, ali ima kreiran sistem "Android", odnosno GPhone ili Google Phone. Očekuje se da će najmanje pola godine biti potrebno da se na tržištu pojavi model mobilnog sa takvim softverom.
Sličnu softversku aplikaciju je već razvio pretraživač "Epl", 2008. godine se pojavila "Apstor" (App store) za mobilne iPhone. Do početka ove godine su preuzete najmanje tri milijarde aplikacija Iphone, uglavnom besplatno ili neke po minimalnoj cijeni od samo jednog dolara.
U Kini već sada više od polovine korisnika Interneta upotebljava mobilne za pristup veb-sajtovima, a očekuje se da njihova brojka ove godine bude oko 800 miliona. U Kini najveći onlajn provajder Taobao, deo komercijalne internet-grupe Alibaba, planira da na tržište izbaci modele mobilnih telefona sa takvim aplikacijama.
Gugl je ponudio medijima opciju da privuku onlajn korisnike koji bi plaćali za njihove usluge. "Do sada je svaki 'klik' bio besplatan. Sada smo obnovili program tako da će izdavači listova moći da ograniče količinu koju korisnici mogu besplatno da vide na najviše pet strana dnevno", napisao je u blogu "Prvi klik besplatan" (First Click Free) menadžer Džoš Koen.
Uprava "Fajnenšel tajmsa" je pozdravila najnoviji potez Gugla, ocijenivši da je reč o bitnom koraku za medijsku industriju, onlajn korisnici mjesečno mogu da pročitaju 10 besplatnih članaka ovog lista prije nego što dobiju preporuku da se pretplate na onlajn izdanje, a razmatra se i mogućnost takozvanog mikro plaćanja.
(Tanjug)
