Mjesec dana poslije izlivanja nafte sa oštećene bušotine u Meksičkom zalivu zagađenje je stiglo do američke obale.
Spore mjere koje preduzima odgovorna kompanija Britiš petroleum (BP) obuhvataju ispuštanje neke vrsta praška za veš u more, što pričinjava dodatnu štetu, ocjenjuju stručnjaci.
Da bi do obale stiglo što manje nafte, američke vlasti su prvo dozvolile koncernu BP da iscurjelu naftu suzbija hemikalijama. One naftnu mrlju razlažu na sitne kapljice koje zatim nestaju sa morske površine i nastavljaju da plutaju između površine i dna.
Bob Dadli, jedan od menadžera firme, pun je hvale za koreksit, sredstvo koje se koristi za razgradnju nafte, prenosi „Dojče vele“.
"To je potpuno bezopasno sredstvo, neka vrsta praška za sudove, koji nije toksičan i biološki se razgrađuje", kaže Dadli.
Ekolozi poput Jerna Federna, biologa i stručnjaka iz Grinpisa, to vide sasvim drugačije.
"Prašak za sudove nije bezopasan, jer znamo da su procesi njegove razgradnje toksični, znači otrovni; da se ovako nešto desilo u nekom njemačkom zalivu, vlasti ne bi dozvolile upotrebu ovakvih sredstava, jer bi šteta bila veća od koristi", smatra Federn.
On upozorava da su "akutne posljedice po živi svijet teške“, jer se na primjer, ptice ulijepe naftom, pa pokušavaju da očiste sebi perje i tako se otruju.
„Priobalna trava i drveće su takođe ugroženi, korenje drveća je dijelom iznad vode i kada se ulijepi naftom, nema više kiseonika pa drveće propada", navodi Federn.
On napominje da je čišćenje obale veoma težak posao i da je naftu nemoguće odstraniti iz razgranatih riječnih ušća, već mora da se čeka da se ona razgradi prirodnim putem, što, prema njegovim riječima, traje godinama ili vijekovima.
U međuvremenu je obustavljena upotreba koreksita u Meksičkom zalivu, jer razgrađena nafta ispod morske površine takođe ubija živi svijet, ribe, plankton.
(Srna)