Mnoge osobe konzumiraju puno masne, slatke ili pretjerano slane namirnice, prerađene i kombinovane s raznim aditivima, dimljene, pohovane, pržene… Puno se troše i proizvodi od bijelog brašna, slatkiše, slatka i alkoholna pića, kafu…
Subspecijalista za ishranu zdravih i bolesnih ljudi u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske Ljiljana Stanivuk izjavila je Srni da mnoge osobe konzumiraju velike količine hrane, čak više nego što su im dnevne potrebe i to često masne, slatke ili pretjerano slane namirnice, prerađene i kombinovane s raznim aditivima, dimljene, pohovane i pržene u velikim količinama masti.
Stanivukova je dodala da se mnogo konzumiraju proizvodi od bijelog brašna, slatkiši, slatka i alkoholna pića, te kafa.
"Mnogi dnevne količine hrane konzumiraju u dva obroka, tako da veći dio dana gladuju, a potom kroz obrok konzumiraju velike količine hrane koja dovodi do naglog povećanja šećera u krvi, natrijuma i drugih metaboličkih produkata koji opterećuju probavne organe i bubrege koji nastoje da ih eliminišu iz organizma", upozorila je Stanivukova.
Ona je poručila da je pravilna ishrana nešto čemu treba svi da teže, iako tempo života, praćen hroničnim nedostatkom vremena, otežava da se poštuju sve norme pravilne ishrane.
Stanivukova je napomenula da su mnogi primorani da jedu van kuće, odnosno ne mogu uvijek omogućiti svježu pripremu obroka, te da se često ne može ekonomski ispoštovati nabavka svih namirnica koje se svrstavaju na listu kvalitetnih.
"Međutim, često je u pitanju i neznanje šta je dobro, a šta nije u izboru namirnica, tako da se mnogi orijentišu prema cijeni proizvoda, ali ne znači uvijek da su skupe namirnice i nutritivno dobre i da se preporučuju u svakodnevnoj ishrani", naglasila je Stanivukova.
Ona je potvrdila da se stanovništvo sve češće javlja u Savjetovalište Instituta za pravilnu ishranu, uglavnom radi dijeto-terapije i preporuka pravilne ishrane u terapijske shvrhe.
To potvrđuje i činjenica da su se tokom prošle godine u Savjetovalište obratila 802 pacijenta, kojima su pružene ukupno 9.472 usluge, iako je u planu bilo predviđeno 620 pacijenata i 7.311 usluga.
Nakon identifikacije pacijenta i otvaranja istorije bolesti, u Savjetovalištu se rade antropometrijska mjerenja, kao i mjerenje krvnog pritiska, a potom doktor iz anamneze, objektivnog i laboratorijskih nalaza, medicinske dokumentacije i analize 24-časovnog jelovnika postavlja nutritivnu dijagnozu i program ishrane u skladu sa tom dijagnozom, odnosno energetskim i nutritivnim dnevnim potrebama.
"Dolaze svi kod kojih postoji potreba za dijeto-terapijom, ali i osobe koje pomoću dijeto-prevencije nastoje da očuvaju zdravlje i spriječe bolesti koje mogu da nastanu kao posljedica nepravilne ishrane. Najčešće su to gojazni pacijenti, mada često gojaznost je udružena i sa drugim bolestima, tako da se to mora imati u vidu pri izradi plana ishrane", rekla je Stanivukova.