"Sve što putem hrane unosimo u organizam, gradi nas i mijenja, a od toga šta smo unijeli zavisi naša snaga, naše zdravlje i naš život". (Hipokrat)
Hrana je naše pogonsko gorivo i vrlo je važno kakvu hranu jedemo, koliko je i kada je unosimo u organizam.
Svakodnevno smo "bombardovani" o tome kako treba voditi zdrav život, usvojiti zdrave navike i učiniti sve najbolje za nas i naše zdravlje. O tome koliko su pojedine informacije tačne, da li ih se treba "slijepo" držati, ali i o nekim korisnim savjetima vezanim za ishranu MONDO je razgovarao sa dr Ljiljanom Stanivuk, supspecijalistom za pravilnu ishranu u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske.
"Sve je više preporuka u javnosti čija je istinitost i tačnost vrlo često upitna. Bilo bi poželjno da iste budu stručno i naučno potkrepljene, dok bi neke apsolutno trebalo cenzurisati kako se javnost ne bi dovodila u zabludu", ističe Stanivukova i dodaje da je to posebno bitno zato što takve informacije dolaze i do najmlađih.
Pravilna ishrana podrazumijeva pravi izbor, količinu, način pripreme namirnica i konzumaciju u određeno vrijeme. "Navedene četiri komponente su usko vezene i bilo koju ako ne ispoštujemo nećemo imati zadovoljavajući efekat", rekla je Stanivukova i dodala da je posebno bitna priprema namirnica.
"Mnoga hrana nepravilno pripremljena iz dobre pređe u lošu. Na primjer, spanać kombinovan sa mlijekom smanjiće apsorpciju željeza iz tog povrća. Takođe treba izbjegavati zaprške na ulju, preženje u dubokoj masti, konzumiranje dimljenih prerađevina jer će se na taj način u organizam unijeti određene štetne materije", kaže sagovornica iz Instituta za javno zdravstvo RS.
Ljeto je, čini se, godišnje doba izobilja što se tiče dostupnosti svježih namirnica. Kako bi iz našeg pogonskog goriva "iscijedili" maksimum hranjivih sastojaka, doktorka Stanivuk savjetuje češće konzumiranje svježeg, odnosno termički neobrađenog voća i povrća.
Na takav način iskoristićemo više vitamina i minerala. Kuvanjem namirnica u vodi dosta hranjivih sastojaka se može uništiti što svakako utiče na kvalitet obroka.
Posebno loše po zdravlje može da bude priprema hrane u masnoći kada većim zagrijavanjem dolazi do produkcije određenih toksina, pa na kraju naša pripremljena namirnica postaje više štetna nego zdrava", ističe Stanivukova i dodaje da posebnu pažnju treba obratiti na čuvanje i skladištenje namirnica jer upravo ljeti najviše dolazi do trovanja.
Mnoga istraživanja pokazuju da u novije vrijeme konzumiramo energetski guste namirnice (kalorične) koje sadrže veće količine masnoća i šećera. Riječ je o hrani lošeg nutritivnog kvaliteta, a u isto vrijeme obroci su obilniji nego oni od prije 20-ak godina. Nutricionisti upozoravaju da su današnji čak i do 30 odsto veći!
Zbog svega navedenog ali i zbog nedovoljne fizičke aktivnosti skoro svaki drugi stanovnik RS ima problem sa tjelesnom masom. Da statistika ne bi bila poražavajuća stručnjaci ističu da je potrebno djelovati preventivno od najranijih uzrasta.
"Gojaznost je postala pandemija koja se globalno širi i koja je zahvatila i zemlje čiji su stanovnici nekad patili od neuhranjenosti. Zanimljivo je pomenuti i podatak do kog smo došli, a to je da su ljudi na selu postali gojazniji nego oni u gradu. Više nemamo ručne obrade i sve se češće koriste mašine, tako da je fizičke aktivnosti sve manje, a sa druge strane imamo izobilje hrane", kaže Stanivukova.
Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije pravilna ishrana podrazumijeva izbalansiranu ishranu, što podrazumijeva svakodnevo unošenje raznovrsnih namirnica kao što su žitarice, povrće, voće, meso i mliječni proizvodi. U posljednje vrijeme u zamjenu za vitamine, minerale i druge sastojke nephodne za pravilno funkcionisanje organizma nude se i određeni suplementi, pa građani često iz raznoraznih razloga posežu za njima umjesto za navedenim namirnicama.
"Suplementacija je opravdana samo kada se utvrde razlozi za to, ali i tada su poželjniji suplementi koji su približniji svom prirodnom izvoru. Ako izbalansiranom ishranom unesemo dovoljno makro i mikro nutrijenata, odnosno proteina, vitamina i minerala kroz prirodnu hranu zadovoljiće se sve potrebe za ovim komponentama. Nikada tabletom ne možete zamijeniti voćku ili zdjelicu salate",ističe sagovornica MONDO portala.
Bez obzira da li ste u gužvi ili stisci s vremenom, obezbijedite sebi tri obroka i dvije užine. Stručnjaci savjetuju da ukupan unos dnevnih energetskih potreba (100%) raspodijelite na sljedeći način: doručak 35-40%, prijepodnevna užina 5-10%, ručak 25-30%, poslijepodnevna užina 5-10% i večera 20-25%.
Bili hedonista ili ne uživajte u izbalansiranoj ishrani i imajte na umu da nema dobre i loše hrane, postoji samo dobra i loša ishrana.
"Neka tvoja hrana bude tvoj lijek, a tvoj lijek neka bude tvoja hrana". (Hipokrat)