Zbog sve masovnije upotrebe interneta i društvenih mreža djeca u RS postaju nepismenija. Sve više koriste strane riječi i žargone.
Profesorka srpskog jezika Slobodanka Ortić istakla je za "Euro Blic" da je primjetan sve veći uticaj društvenih mreža na pravopis učenika.
"Oni su i sami svjesni da dopisivanje posredstvom društvenih mreža kvari njihov pravopis, ali ništa ne preduzimaju kako bi to promijenili. Dok se dopisuju sa vršnjacima na Fejsbuku, ne obraćaju pažnju gdje je potrebno staviti veliko slovo, znak interpunkcije, na pravila negacije. Kada riječi napišu nekoliko puta nepravilno, to im postane navika i počinju tako da ih koriste, zaboravljajući kako je po pravopisu", kaže Vortićeva, naglašavajući kako se sve više koriste strane riječi i žargone.
"Zbog toga ne mogu da se pravilno snađu u ozbiljnoj komunikaciji. U redu bi bilo da žargone upotrebljavaju u razgovoru sa vršnjacima, ali da imaju veći fond riječi u razgovoru sa starijima i u pisanju pismenih sastava. Međutim, to nije tako. Često ne mogu da se pravilno izraze jer ne znaju koja riječ mijenja žargone, koja je pravilna. Sve više su u upotrebi i strane riječi. Niko se više ne izvinjava nego govori "sori" i sve nam je kul, ekstra i super", istakla je Vortićeva.
Profesor na Filozofskom fakultetu u Banjaluci Dragomir Kozomara takođe naglašava da su internet i SMS poruke iskvarile pravopis.
"Koriste se skraćenice, piše se malim slovima, bez znakova interpunkcije, miješaju ekavicu i ijekavicu. Na taj način mladi ljudi kvare jezik, a više puta ponovljena greška postaje pravilol. Srpski jezik je preplavljen žargonima a sve više su u upotrebi među omladinom, naglasio je Kozomara.
Lingvista Milorad Telebak smatra da je srpski pravopis odavno narušen.
"U školama se sve manje uči gramatika, a više književnost. Zbog toga djeca nisu zainteresovana da znaju dobro gramatiku", rekao je Telebak.
Prema riječima profesorke Slobodanke Ortić, znanje je toliko izgubilo smisao da su oni koji čitaju i žele nešto da nauče postali diskriminisani iz društva.
"Takvi učenici se izbjegavaju, zanimljivi su oni koji se hvale neznanjem. Došli smo do situacije da djeca žele da budu što lošiji, ne žele ništa da nauče, pravilno izražavanje ih uopšte ne zanima", naglasila je Vortićeva.
(MONDO)