Predsjednik Srbije Boris Tadić izjavio je da Srbija želi najbolje odnose sa Makedonijom i Crnom Gorom, ali da je na njima da učine prvi korak.
"Sada nije na Srbiji da vraća ambasadore Crne Gore i Makedonije, već te države treba da izađu s prijedlogom ko bi bili njihovi novi ambasadori u Srbiji. Tek potom država Srbija će da proceni situaciju i donese adekvatnu odluku koja će štititi interese građana", rekao je Tadić u intervjuu za agenciju Beta na pitanje o odnosima sa Crnom Gorom i Makedonijom pošto su te države priznale Kosovo.
Pošto su te dve zemlje priznale jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova, Srbija je uskratila gostoprimstvo njihovim ambasadorima. Tadić je rekao da Srbija nije spustila diplomatske odnose sa Crnom Gorom i Makedonijom na nivo otpravnika poslova, već je zadržan isti nivo odnosa, kao i da je u "diplomatsko-tehničkom smislu ostavljen potencijal obnove tih odnosa".
"Time smo još jednom pokazali da nam je namjera da održimo dobrosusedsku saradnju i najbolje moguće odnose u ovim političkim prilikama kako građani nasih zemalja ne bi trpeli stetu", rekao je predsjednik Srbije.
Tadić je rekao da su bilateralni odnosi sa Crnom Gorom i Makedonijom poremećeni nakon priznanja nezavisnosti Kosova i Metohije i da "nema nikakve dileme" da je uskraćivanje gostoprimstva ambasadorima tih zemalja bila "prirodna reakcija države Srbije".
Povodom izjave crnogorskog premijera Mila Đukanovića da je na Srbiji da nešto uradi, jer je Srbija poremetila odnose sa Crnom Gorom, on je kazao da je "očigledno došlo do zanemarivanja činjenice da je Crna Gora priznala nezavisnost Pokrajine koja je deo srpske suverenosti".
"Tu istorijsku i pravnu činjenicu sigurno zna i premijer Crne Gore. Ovo je jedna delikatna situacija u kojoj se nalazimo i očekujem da vidim šta će Crna Gora uraditi u ovom trenutku", rekao je Tadić.
On je dodao da je dobio informaciju da se Crnoj Gori "ne žuri da poboljšava odnose sa Srbijom" i ocenio da to nije od koristi ni za koga i da bi svakome trebalo da se žuri da napravi što bolje odnose sa sujednim državama, a da istovremeno svako vodi računa da ne uradi ništa što bi poremetilo te odnose.
"Srbija i u datim okolnostima, braneći vlastiti integritet, što je sveto pravilo svake legitimne demokratije, traga za najboljim mogućim rešenjem da ima najbolje odnose sa svim državama", rekao je Tadić.
Upitan da komentariše trenutno stanje odnosa Srbije i Hrvatske, povodom kritičkih izjava zvaničnika obe zemlje, on je rekao da su odnosi dve zemlje "ključne za stabilnost Balkana" i da zato "nikome nije od koristi da odnosi budu loši i da se smanji nivo bilateralne saradnje".
Predsjednik Srbije je rekao da je nedavno u Varšavi razgovarao s hrvatskim predsednikom Stjepanom Mesićem i da su se saglasili da "nikome nije od koristi da odnosi Srbije i Hrvatske praktično ne postoje".
On je rekao da se na skoro svakom sportskom skupu u Hrvatskoj uzvikuje "neshvatljiva parola - Ubij Srbina", na koju reaguje "svaki građanin Srbije kao da se na njega odnosi", a da pritom hrvatska politika "na to gleda sa lakoćom, kao da je to pitanje političkog slenga, a ne jedna zastrašujuća politička, necivilizacijska poruka koja ima svoje ishodište u istoriji".
Rekavši da su Srbija i Hrvatska "imale bolju fazu ekonomskih odnosa", Tadić je istakao da je Srbija bila otvorena za hrvatske proizvode, ali je naveo da "to sa hrvatske strane nije bio slučaj".
"Tu nema dileme, Srbija je otvoreno društvo i treba pustiti ekonomiju da bude slobodna i da sama reguliše svoje odnose. Ne bi trebalo zloupotrebljavati poslovne i ekonomske interese i principe zarad nekakvih neraščišćenih političkih računa i to su principi na kojima današnja Srbija vidi perspektivu hrvatsko-srpskih odnosa", rekao je Tadić.
Upitan da li u daljem procesu pridruživanja Evropskoj uniji očekuje nova politička uslovljavanja, on je kazao da ne može reći građanima da više nikakvih uslovljavanja neće biti.
"Biće toga, ali vještina naših političara mora se ogledati u moći da izbegavaju eventualna uslovljavanja i da se bore za interese naših građana. I borićemo se dalje", rekao je predsjednik Srbije.
Prema njegovim riječima, proces pridruživanja EU bio je usporen zbog blokade parlamenta Srbije, zbog čega nije bilo potrebne dinamike u donošenju zakona neophodnih za vizne olakšice.
"Čeka nas ozbiljan i vrlo konkretan posao u narednom periodu. Još nije izgubljena šansa da 2009. godine dođemo na bijelu šengensku listu", rekao je Tadić.
Povodom predstojećeg izvještaja glavnog tužioca Haškog tribunala Serža Bramerca Savjetu bezbjednosti UN o saradnji Srbije s tim sudom, Tadić je izrazio nadu da je još moguće da Srbija dobije "ne samo pozitivan izvještaj nego, što je još važnije, i pozitivan stav svih 27 država EU o implementaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji smo potpisali".
(Beta)