Banjalučki dizajner Damir Damsa Omić privukao je veliku pažnju čitalaca i javnosti svojim sjajnim dizajnom omota knjiga izdavačke kuće Imprimatur, među kojima su i Mondove "Priče iz komšiluka".
Ovaj mladi dizajner i ilustrator rođen je 1995. godine u Banjaluci, a u Gradu na Vrbasu trenutno završava studije na Akademiji umjetnosti, smjer grafički dizajn. Bavi se grafičkim dizajnom od početka studiranja, nakon što je ljubav prema slikarstvu preusmjerio u grafički dizajn, prvo kao unosniju alternativu, a zatim kao novotokriveni poziv.
Osim za Imprimatur, Omić je radio vizuelnu signalizaciju za Banjalučku Pivaru, vizual i promotivne materijale za Dane Vlade S. Miloševića, dizajn albuma za grupu Cornix, dizajn korica za knjigu "Crna riječ" Alekse Jankovića, dizajn plakata i bilborda za koncerte etno grupe IVA, ilustracije za "artbook" Steamgirls koji je trenutno u izradi u Italiji, kao i još mnoštvo drugih zapaženih radova i projekata.
Kaže da mu je jedan od najzanimljivijih projekata na kojem je do sada učestvovao ilustracije scena za animirani film Igora Tešića, pod imenom "Ustanak".
Na početku razgovora za Mondo pitali smo Damsu kojom vrstom dizajna se najviše bavi i koji poznati dizajneri i umjetnici su uticali na njegov rad.
"U zadnje vrijeme sam najviše priklonjen ilustraciji i dizajnu plakata kao nekoj ličnoj preferenci, iako sam radio na svakakvim oblicima dizajna, od logotipa i brendiranja, do korica za albume i knjige. Od dizajnera i umjetnika koji su uticali na mene, mogu navesti Saul Bassa, Mirka Ilića, Alphonsa Muchu kao i profesore sa fakulteta, koji su možda imali najdirektniji uticaj, Atilu Kapitanja i Ivicu Stevanovića, kao i ostale kolege i profesori sa fakulteta."
Kako ocjenjuješ stanje na području dizajna u Banjaluci, RS, BiH? Koje od domaćih dizajnera bi izdvojio kao značajne?
"Stanje dizajna na lokalnom nivou je poprilično loše, ali se postepeno popravlja, dobrim dijelom zbog sve većeg broja ljudi koji obraćaju pažnju na dizajn i sve više mladih koji se bave istim. Od domaćih dizajnera i agencija koje su postigle pomak, spomenuo bih Sašu Vasića, Draška Bošnjaka, Mihajla i Jelenu Grubor, agencije Bunker, Mania i Aquarius."
Za Imprimatur si uradio neke veoma zapažene omote za knjige, a uradio si i njihov novi logo. Kako je došlo do te saradnje?
"Boris iz Imprimatura je, preko našeg profesora animacije Mladena Đukića, stupio u kontakt sa mnom i kolegom iz klase Milanom Šikmanom, napravili smo neki vid dogovora o saradnji, sprijateljili se i od tada je sve išlo glatko. Od tada do danas sam bio zadužan za izradu četiri omota za knjige, set ilustracija za jednu od njih i re-dizajn logotipa izdavača."
Šta dobro dizajnirana korica za knjigu mora da posjeduje?
"Atmosferu. Dobar omot ima mogućnost da prenese o kakvoj se knjizi radi na prvi pogled, bila to zbirka poezije, biografija ili epska fantastika. Pristup je dosta sličan dizajnu pozorišnog plakata, gdje na neki način prikazujemo tematiku, bez da odamo čitavu priču."
Kako izgleda tvoj kreativni proces i koliko vremena u prosjeku ti treba da dizajniraš nešto?
"Ja lično najviše vremena provedem razmišljajući o idejama i skicirajući rješenja za zadat posao. Naravno, svaki posao je na svoj način različit. Vrijeme najviše zavisi od tipa posla i od klijenta, odnosno od količine korekcija, ali neki prosjek je sedmica dana po poslu."
Koje je mjesto dizajna u savremenom svijetu i na koji način on može da pomogne ljudima? Šta za tebe dizajn intimno predstavlja?
"Pored očigledne upotrebe u dizajnu manje više svega što nas okružuje, bilo to grafičko oblikovanje ili industrijski dizajn, dobar dizajn je tu da olakša i uljepša život svima nama na ovaj ili onaj način, bilo to osmišljavanje udobnije stolice ili dizajn intuitivnijeg pakovanja za jaja.
Za mene dizajn predstavlja priliku da radim nešto što volim, u čemu sam dobar i u čemu uvijek mogu napredovati i što mi pruža zadovoljstvo, a da pri tome ne moram da radim nešto sa strane da bih preživio. Još ako pri tome nekom pomognem, to je dodatna draž ovog posla."
Za kraj, pogledajte neke od sjajnih Damsinih radova...
Pratite Mondo.ba na Facebooku, Twitteru i Instagramu