Izložba falsifikata

Izložba će publici predstaviti slike koje su eksperti pogrešno pripisali drugim autorima.
Ugledni britanski muzej je iz zbirke koja broji više od 2.000 dela izdvojio oko 40 kako bi ilustrovao izazove sa kojima su vekovima bili suočavani najveći poznavaoci kad je riječ o atribuciji umjetničkih djela.

Zahvaljujući modernim tehnikama (ispitivanje infracrvenom svjetlošću, rendenskim zracima, elektronskom mikroskopijom, spektrometrijom mase), naučno odjeljenje Nacionalne galerije, osnovano 1934, uspjelo je da riješi neke misterije.

Neka otkrića bila su prijatna iznenađenja, ali je bilo i onih drugih.

Sliku na drvetu "Grupni portret" muzej je kupio 1923. kao rad iz 15. vijeka, ali se ispostavilo da su za nju korišćeni pigmenti koji se koriste tek od 19. vijeka.

Posao stručnjaka otežavala su djela nastala u ateljeima u kojima je
bilo više umjetnika koji su mogli da rade na istom djelu ili da kopiraju radove starih majstora.

U junu 1874. muzej je kupio dva Botičelija, "Marsa i Veneru" i "Alegoriju", koja je u vrijeme kupovine smatrana boljom slikom, pa je i više plaćena.

Naknadno se ispostavilo da je "Alegorija" djelo nekog učenika italijanskog majstora.

Izložena su i djela koja su namjerno modifikovana iz komercijalnih razloga kao "Portret Aleksandera Mornauera", rad nepoznatog slikara iz perioda 1464-88, koji je u 18. vijeku izmjenjen kako bi bio pripisan Hansu Holbajnu, čiji su radovi bili veoma traženi.

Da bi se to postiglo, prebojena je pozadina i promijenjen oblik šešira, a ti detalji su uočeni pregledom rendgenskim zracima i analizom raznih slojeva boje.

Izložba je otvorena do 12. septembra.

(Beta)